BANJALUKA – Zviždači su u BiH  i dalje endemska pojava, zemlji koja je duboko ogrezla u korupciji, a upravo su informacije koje pruže uzbunjivači jedan od najčešćih načina na koji ova pojava izlazi na svjetlost dana.

Pokazala je to posljednja analiza nevladinog sektora koji se bavi ovom tematikom pod nazivom “Pravilo ćutanja izazovi i perspektive uzbunjivanja u BiH” koju su pripremili Transparency International u BiH, zajedno sa Centrom civilnih inicijativa i Centrom za razvoj medija i analize.

“Prema indeksu percepcije korupcije koji analizira percepciju korupcije u javnom sektoru, BiH je najniže ocijenjena zemlja Zapadnog Balkana i značajno je u padu po stepenu percepcije korupcije, izgubivši sedam CPI bodova u posljednoj deceniji. Dakle, ne samo da postoji svijest o sveprisutnoj korupciji, već postoji i negativan trend u poimanju prisustva i dinamike korupcije. S druge strane, prijave korupcije od strane zaposlenih u institucijama javnog sektora, ili drugih lica koja mogu posumnjati u korupciju, izuzetno su rijetke” navedeno je u analizi, uz objavu podataka institucija koje se bave tom problematikom.

Tako je navedeno da se Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), u 2022. i 2023. godini, zahtjevom za dodjeljivanje statusa zviždača u institucijama BiH, obratilo svega troje lica. Slični su podaci i za ostale ustanove institucije i nivoe vlasti u BiH.

Ministarstvo pravde RS u 2022. i 2023. godini nije imalo prijave postupaka interne zaštite lica koja su prijavila korupciju, dok su sudovi u RS u 2022. godini imali svega tri slučaja.

Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu je 2022. i 2023. godini zaprimio četiri zahtjeva za dodjelu statusa zviždača.

“Nešto više aktivnosti je bilo u Kantonu Sarajevo. Prema Izvještaju o napretku BiH za 2023. godinu Evropske komisije, Ured za borbu protiv korupcije KS u prvom kvartalu 2023. godine zaprimio je šest zahtjeva za zaštitu, te je po svim zahtjevima pozitivno odgovorio.

Iako ovi podaci ne pokazuju neposredno koliko je samih prijava korupcije bilo, veoma je indikativno odsustvo podnošenja prijava sumnji u korupciju”, navedeno je u analizi.

U analizi su pojasnili su zašto u zemlji koja je prema svim kriterijumima korumpirana ima tako malo uzbunjivača.

Navodi se da to pitanje ima dva moguća odgovora. Prvi i najčešći je da u BiH ne postoje efektivne politike prijavljivanja i zaštite uzbunjivača.

“Drugi je da je BiH zarobljena država u rukama političkih elita koje drže kontrolu nad ključnim institucijama i procesima kreiranja i provođenja politika, isključujući značajne dijelove društva čijim bi interesima institucije trebalo da služe”, navedeno je u analizi.

Da bi se to promijenilo potrebno je da uzbunjivači imaju povjerenje u sistem, koji je kako je navedeno u ovoj analizi trenutno na jako niskom nivou.

“Osoba koja se odluči za uzbunjivanje za motiv ima zaštitu javnog interesa, sprečavanje nekakve zdravstvene opasnosti, štete po društvo i slično. Po prirodi, ovo podrazumijeva minimum povjerenja da će institucije adektavtno reagovati. Ako povjerenja nema, neće biti ni prijavljivanja”, objašnjeno je u analizi uz napomenu da je povjerenje građana BiH u institucije na veoma  niskom nivou.

Prema istaživanju javnog mnjenja Balkan barometar u 2023. godini, slično kao i u prethodnim godinama, čak 36 odsto ispitanih osjeća totalno nepovjerenje prema izvršnoj vlasti, dok je njih 41 odsto sklono da ne vjeruje izvršnoj vlasti.

“Nisu puno bolji rezultati ni kada je u pitanju pravosuđe, 28 odsto ispitanih osjeća totalno nepovjerenje prema pravosuđu, dok je 38 odsto sklono da ne vjeruje pravosuđu”, precizirano je u analizi.

Navedeno je da toj situaciji ne pomaže ni činjenica da je izbor menadžemnta u javnom sektoru duboko politizovan. To za posljedicu ima da tako izabrani menadžeri nisu nezavisni od političkih partija.

“Od ovakvo postavljenog menadžmenta teško je očekivati da provodi politike integriteta i odgovornosti. Ovakve prakse imenovanja kadrova se od strane menadžmenta u javnom sektoru dalje primjenjuju ka dole, kontaminirajući veći dio javnog sektora političkim imenovanjima i zapošljavanjem, te na taj način lišavajući veći dio javnog sektora osnovnog preduslova integriteta i odgovornosti”, naglašeno je u analizi uz napomenu da je regrutacija i napredovanje u javnom sektoru u BiH pod obimnom političkom kontrolom.

Prema procjenama Transparency International u BiH, do 90 odsto poslova u javnom sektoru se distribuira putem klijentelističkih kriterijuma.

“U ovakvom okruženju teško je očekivati iznošenje sumnji u korupciju, imajući u vidu da je većina radnih mjesta u javnom sektoru upravo predmetom koruptivnih obrazaca. Zvuči pomalo paradoksalno, ali sveprisutna korupcija upravo je uzrok malog broja prijava korupcije. Kombinovano sa nepovjerenjem u institucije, ovo stvara začarani krug, odnosno krug pasivnosti prema korupciji ili bilo kojoj negativnoj pojavi u društvu.

Lica koja saznaju za akte ili prakse nezakonitog ponašanja neće reagovati jer nisu uvjerena u ishod prijave, dok su svjesna mogućih štetnih posljedica. Kada govorimo o javnom sektoru, prijave su još manje izvjesne budući da je veliki dio zaposlenih u javnom sektoru taj status stekao upravo klijentelističkim, dakle koruptivnim praksama. U ovakvom okruženju, lojalnost političkom „patronu“ nadjačava ostale motive”, naglašeno je u analizi uz napomenu da su u takvom okruženju nastali postojeći zakonski okviri zaštite uzbunjivača.

“Analize su ukazale na pogrešan pristup reformama u BiH, koji je iniciran uglavnom od strane međunarodnih organizacija. Ovaj pristup usmjeren je na unapređenja tehničke prirode, zanemarujući pri tom prisutne dinamike u političkom životu i duboko ukorijenjene obrasce ponašanja, a koji su zapravo osnovni uzrok problema. Prioritet reformi treba da bude preusmjeren ka uklanjanju dubljih uslova odsustva integriteta i odgovornosti u javnom sektoru, ne zanemarujuću naravno ni neophodna tehnička poboljšanja”, zaključeno je u analizi, uz napomenu da dok se čeka promjena paradigme, ipak treba doraditi određena zakonska rješenja te obezbijediti obuke advokata, sudija, tužioca te drugh uključenih u proces sradnje sa zviždačima.

Slobodno: Vesna Popović