BANJALUKA – Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) danas na sjednici razmatra Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuje kleveta u Republici Srpskoj.

Prije početka NS RS održana je protestna šetnja sa početkom od 9 časova.

Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina, kaže da ništa čime je predlagač pravdao ovakve zakonske intervencije nije ubijedilo javnost da su namjere da se “očisti medijski prostor od laži i mržnje”.

„Da vam je cilj da uredite medijski prostor donosili bi zakone koji prepoznaju i razlikuju medije od stranačkih glasila i anonimnih portala i platformi, a gdje se nemilice šire laži i klevete bez ikakvih sankcija. Tako će biti i nakon usvajanja ovih zakonskih rješenja, oni i dalje ostaju nedodirljivi za sistem, a progon počinje za svakog čije mišljenje, stav, tekst, prilog nekome ne bude po volji. Daje se opasno oružje u ruke svakom moćniku da vas godinama razvlači u krivičnom postupku, potpuno finansijski i ljudski demolira, a na kraju i kad dokažete da niste lagali, ostaje samo pepeo vašeg života i rada“, kaže za BUKU Arbutina.

Ona napominje da je to u svijetu već poznato kao SLAPP tužba kojoj cilj istina nego da vas unište i počiste s vama pod.

„Usvoje li se ove izmjene Krivičnog zakonika ništa neće biti isto za društvo i okruženje kakvo poznajemo i u kojem živimo. Nažalost, javnost je prekasno shvatila, a dio i dalje ne shvata, da se ovo odnosi na svakog pojedinca u Republici Srpskoj i da ovo nije usmjereno samo na medije“, rekla je Gojković Arbutina.

Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da jedno društvo koje mišljenje nastoji pretvoriti u zločin nije društvo u kojem želi živjeti.

„Slobodoumnost i mišljenje ne prema dekretu vrhovnog autoriteta već po svojoj savjesti i svijesti je nešto što želim vidjeti ovdje. Isprani mozgovi koji se raduju zakonu kojim će se zaustaviti ‘lajanje’ nastoje nas vratiti u rupu zatucanosti, autocenzure i zaštite njihove beskrajne ograničenosti i gluposti. To su centripetalne sile koje me jednostavno uvjeravaju da mi je draže biti na strani gubitnika i luzera nego na strani onih koji nas ukalupljuju u okove zatočenog i zarobljenog uma“, rekla je za BUKU Tanja Topić.

Vanja Stokić, novinarka, kaže da je kleveta u Republici Srpskoj već regulisana zakonom.

„Većina ljudi je potpuno pogrešno shvatila naše protivljenje kriminalizaciji klevete. Svaka normalna osoba je za to da se kleveta kažnjava, kao što se trenutno radi. Problem je što žele od nje da naprave krivično djelo, što sa sobom nosi gomilu opasnosti koje nemaju nikakve veze sa regulisanjem javnog prostora niti zaštitom građana“, rekla je za BUKU Vanja Stokić.

I novinarka Ljiljana Smiljanić ističe da već imamo Zakon o zaštiti od klevete, pa su naše koleginice i kolege već izložene toj vrsti sudskog postupka.

„Niko ne bježi od odgovornosti. Ne podržavam širenje lažnh vijesti i govora mržnje, ali se plašim da bi upravo ovakav način kriminalizacije klevete to mogao da pogorša i da i dalje vidimo laži na anonimnim portalima, koji su i sada glavni generatori te pojave. Protiv sam jer je naš trenutni zakon naprednije rješenje od onih, koje trenutno imaju pojedine zemlje EU. Mada, i one, gdje je kleveta u krivičnim zakonima, tu mogućnost uopšte ne koriste, već takođe idu na građansku parnicu, kao što je kod nas slučaj. Protiv sam jer ostavlja prostor za zloupotrebe i cenzurisanje onih, koji žele da ukažu na loše kako bi se stanje popravilo“, rekla je za BUKU Ljiljana Smiljanić.

Aleksandar Jokić, advokat, kaže da rekriminalizacija klevete u Republici Srpskoj civilizacijski skok unazad.

„Mi smo prvi put u nečemu bili ispred zemalja zapadne Evrope i onog trenutka kada su zemlje EU krenule u kampanje dekriminalizacije klevete, mi smo odlučili da napravimo zaokret i vratimo se dvije decenije unazad. Meni kao građaninu Republike Srpske je to poruka da mi nismo dio Evrope i da evropske vrijednosti nisu naše“, rekao je Jokić za BUKU.

Dejan Rakita, novinar, kaže da kriminalizacija klevete, suprotno narativu koji dobijamo od zvaničnih vlasti u Srpskoj, nije usmjerena protiv širenja laži već protiv nezavisnih i objektivnih medija kojih je, na žalost, sve manje u RS.

„Kleveta je, takođe suprotno onome što nam vlasti govore, već kažnjiva zakonom i ove najavljene promjene Krivičnog zakonika RS, čak i sa novim odnosno smanjenim finansijskim kaznama u odnosu na prvobitno predložene sankcije, nisu ništa drugo nego poruka novinarima da ne kopaju po pričama gdje postoje dokazi o korupciji i kriminalu, posebno ako je u pitanju osoba ili osobe koje su bliske vlasima ili čak i u samoj vlasti“, rekao je za BUKU Rakita i dodaje da smo često svjedoci svakodnevnih afera u kojima su u pitanju višemilionski namješteni tenderi koji teško da mogu proći bez znanja nekih od najmoćnijih ljudi u Srpskoj.

„Ukoliko se usvoje promjene Krivičnog zakonika kojima bi se kriminalizovala kleveta, pisanjem o tim i sličnim temama novinari će dovesti u opasnost sebe i medije za koje rade ali ovaj put će u pitanju biti institucionalni pritisak a ne tužba za klevetu od strane advokata osobe koja smatra da je oštećena. To će podrazumijevati dugogodišnja suđenja i samim tim gubljenje vremena u dokazivanju nevinosti umjesto da se posvetimo istraživačkom novinarstvu koje je nasušna potreba javnosti svakog razvijenog društva. Time ćemo doći u paradoksalnu ali i opasnu situaciju da će kriminalce od novinara odnosno istraživačkih novinarskih priča štititi pravosudne institucije Republike Srpske“, rekao je Rakita.

Milkica Milojević, novinarka, kaže da su izmjene Krivičnog zakonika RS kojim se faktički vaskrsava zloglasni “verbalni delikt” samo početak procesa, čiji je cilj legalizacija diktature.

„Nakon ovog slijedi još jedan, možda dubinski gledano i pogubniji atak na kakve takve građanske slobode, a to je zakon kojim će se ‘nepodnobnim’ nevladinim organizacijama udariti pečat ‘stranih agentura’, što će reći domaćin izdajnika i stranih plaćenika. Dakle, to bi, nakon disciplinovanja medija kroz kriminlaizaciju kelvete, bio posljednji udarac posljednjim ostrvima slobodoumlja“, rekla je za BUKU Milkica.

Ako se usvoji ovaj zakon, Milikica se pita, na koja mogu računati neke buduće Bistrice?

„Ni na koga. Ima da nam ruju zemlju, uništavaju sela, zarobljavaju rijeke, bez ijednog glasa protiv. Možda će krenuti i po kućama da kupe našu djecu, jer im trebaju da im služe“, zaključuje Milikica Milojević.

Buka: Maja Isović Dobrijević