BANJALUKA – Kleveta kao krivično djelo je pred poslanicima Narodne skupštine RS. Izmjene zakona podijelile su novinarsku, a ućutkale akademsku zajednicu. Idealan scenario za vladajuću koaliciju.

Nekoliko časova prije početka sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj se nalaze izmjene Krivičnog zakona koje se pored ostalog odnose na klevetu i povredu časti u ugleda, stiže upozorenje iz EU. Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler uputio je pismo rukovodstvu Narodne skupštine u kojem izražava duboku zabrinutost Evropske unije zbog kriminalizacije klevete u uvrede.

„Ovakve eventualne izmjene i dopune Krivičnog zakona imale bi dugoročne i štetne posljedice, od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije, te nažalost predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih sloboda”, navodi se u pismu Satlera, koje je upućeno na adrese predsjednika i premijera RS, te resornog ministra.

Dalje se navodi da je sloboda izražavanja medija i zaštita novinara okosnica modernih demokratija, te suštinske vrijednosti za zemlje koje teže pridruživanju Evropskoj uniji.

Pogoršanje stanja u medijima

„Kada je BiH dodijeljen kandidatski status, odluka je donesena s jasnim i izraženim očekivanjem da će se raditi na cijelom nizu reformskih oblasti. Jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija“, navodi Satler u pismu, podsjećajući da bi kriminalizacija klevete samo pogoršala ionako lošu situaciju kada je riječ o medijskim slobodama.

Vlast ne mari mnogo za upozorenja, bez obzira da li se radi „pritiscima“ koji dolaze spolja ili iznutra, oličenim najviše u novinarskoj zajednici, iako se zakon odnosi na sve građane. Dan prije rasprave o nacrtu, vlast uvjerava da zakon nije uperen protiv novinara već protiv onih koji godinama truju javni prostor lažima.

„Jedan broj ljudi je javni prostor koristio za klevetu i neistine i bili su u funkciji stranih službi. Zbog toga se podigla neka galama o kleveti i zakonu o nevladinim organizacijama koje Amerika smatra stranim špijunima”, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik, koji je komentarisao i izjavu izaslanika vlade Njemačke za zapadni Balkan Manuela Zaracina, koji je rekao da bi kriminalizacija klevete mogla uticati na evropski put BiH.

„Važnije je šta ja kažem nego on. Ono što kažem ja to će biti, a ono što on kaže, neće. Njemačka se inače previše petlja ovdje“, rekao je Dodik.

Nepoznat autor zakona

Osim stranaca i dijela novinarske zajednice, niko ozbiljno nije podigao glas protiv kriminalizacije klevete. Jedan dio novinara je na stanovištu da su pojedini mediji i nevladine organizacije u RS, godinama koristile novac stranaca, te da će nakon usvajanja ovih zakona, to biti onemogućeno.

I gromoglasna tišina akademske zajednice je zaglušujuća, osim u dijelu koji se odnosi na podršku uvođenju klevete u Krivični zakon. Novinarska zajednica slaže se da je to očekivano s obzirom da je intelektualna elita i izgrađena na podršci vlasti.

„Ovaj zakon će potpuno ugušiti medijske slobode, smanjiti građanska prava, ugroziti preostali broj objektivnih medija ali i sve građane. To će biti posljedica njegovog usvajanja“, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Capital.

„Namjera nije da se ide na uštrb novinarske zajednice. Ovdje pokušavamo da zaštitimo svi sebe od onih ljudi koji su spremni da lažu, izmišljaju i kleveću“, kaže šef kluba poslanika SNSD-a u NSRS Igor Žunić, koji je potvrdio da će koalicija okupljena ove stranke glasati za nacrt zakona, iako se slažu da predloženo rješenje ima manjkavosti. Opozicija će na današnjoj sjednici tražiti povlačenje zakona.

Još se ne zna ko stoji iza zakona, odnosno ko je učestvovao u njegovoj izradi, s obzirom da se resorno ministarstvo ogradilo rekavši da se radi o „stručnoj javnosti“. Advokat iz Banjaluke Aleksandar Jokić, kaže da vlast nema sluha za apel javnosti da se sačeka sa puštanjem zakona u skupštinsku proceduru, a atmosfera koja je stvorena pretvorila se u situaciju da je najnesigurnije biti novinar.

„U uređenom društvu na raspolaganju novinarima u takvoj atmosferi bile bi institucije, a u RS to nije slučaj. Bilo kakva očekivanja da će rješenje doći iz institucija je nerealno očekivati, tako da su novinari nažalost ovaj put prepušteni sami sebi“, kaže Jokić.

Licemjerni boljševizam

Osnovni sud u Banjaluci je krajem prošle godine odbacio tužbu Tanje Topić iz Banjaluke, koja je tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, tužila za klevetu jer je između ostalog rekao da je „dokazani agent njemačkog BND-a….dokazani kvisling i isfrustirana osoba“.

Sud je tužbu odbacio u cijelosti uz obrazloženje da je „nesporno da je tužilac angažovan u nevladinom sektoru i da često istupa u javnosti kao “politički analitičar”, uglavnom kritikujući rad optuženog“, uz konstataciju da je „BND očigledna personifikacija SR Njemačke, koja jeste evropska pa i svjetska velesila, ali nije nikakva ilegalna organizacija da bi tuženoj na taj način bio urušen ugled”.

U ovakvim uslovima stiže kriminalizacija klevete koja se sigurno neće obiti o glavu nekom iz vlasti, kaže politička analitičarka Tanja Topić. Zakon u ovoj verziji predstavlja kaže, zadnji ekser u slobodu mišljenja i puno je opasniji za same građane kojima je sudeći prema prvim reakcijama, najmanje stalo do njihovih prava i sloboda.

„Podaništvo je dobrovoljno ropstvo“, konstatuje Topić, nazivajući licemjernim donošenje zakona od strane onih koji tu mržnju najviše šire i etiketiraju sve građane, ne birajući sredstva.

„Idejni tvorac zakona ne treba da strahuje od njegove primjene, jer je krojen po sopstvenoj mjeri – jer je iluzija vjerovati u integritet pravosudnog sistema ovdje. Ovdje je riječ o zaokruživanju boljševičkog kalupa prema kojem su njegove funkcije zaštita političke kaste na vlasti, ućutkivanje pet kritičara vlasti i sužavanje prostora za djelovanje neposlušnih novinara“, kaže Topić, upozorivši da je krajnji cilj autocenzura i gašenje medija.

U duhu prava

Drakonske kazne i mogućnost krivičnog gonjenja novinara zbog klevete i uvrede zabrinula je mnoge.Drakonske kazne i mogućnost krivičnog gonjenja novinara zbog klevete i uvrede zabrinula je mnoge.

„Mislim da nam se ovim konačno želi ostvariti maksima koju je prije dedeceniju izrekao akademik Rajko Kuzmanović- “Svi smo mi Mile”, u duhu prava, stanja i svijesti nacije”.

Kleveta je u BiH dekriminalizovana 2002. godine. Već godinama domaće i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom medijskih sloboda upozoravaju na njihov nizak indeks u cijeloj BiH. I pored toga, ne samo da se kleveta želi vratiti u Krivični zakonik, već se najavljuju i zakon o nevladinim organizacijama „po uzoru na američki“ koji će kako je najavljeno, podrazumijevati prijavljivane svake transakcije i svakog djelovanja.

Deutsche Welle: Dragan Maksimović