BANJALUKA – Ova godina je na neki način specifična, jer su se u kratkom periodu, u nepunih pola godine, desilo više napada na građane i građanske slobode u Republici Srpskoj.

Atmosfera je bila zagrijana još od samih izbora prošle godine, a provejavanje nacionalnih tenzija jače nego ranijih godina. Nacionalne tenzije usko su vezane za religijske podjele, patrijarhalne i tradicionalne vrijednosti koje su u 21. vijeku jače nego prije 30 i kusur godina.

Podsjetimo se na koji način su ove godine ugrožene građanske slobode u Republici Srpskoj u 2023. godini.

Ova godina je započela namjerom Milorada Dodika da će se u Republici Srpskoj uvesti zakoni o kleveti i nevladinim organizacijama.

3. JANUAR – ZAKON O KLEVETI

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će uskoro biti donesen zakon o kleveti i da bi trebalo da bude u Narodnoj skupštini krajem januara ili u februaru. Riječ je o nacrtu Zakona koji još uvijek niko nije pročitao, a o tome šta on donosi samo se nagađa. Novinarska zajednica izražava bojazan, jer ona sama nije uključena u rad Nacrta ovog zakona.

“Zakon o kleveti sigurno ćemo donijeti, kasniće 30-40 dana. On se već radi u određenim strukturama. To nije upereno protiv medija, već protiv onih koji su na društvenim mrežama šire neistine, laži i klevete. Mediji imaju našu podršku, sviđali nam se njihovi programi ili ne, ali treba povećati stepen javne odgovornosti za javnu izrečenu riječ i da se, ne uvede red, nije nama cilj sankcionisanje nikoga, ali vjerujemo da upravo predviđena sankcija za neodgovorno klevetanje, laži može mnoge da dovede u stanje da budu korektni”, rekao je tada Dodik.

Zakon je trenutno u Nacrtu, održano je više javnih rasprave na kojima je javnost bila protiv ovih promjena i čeka se jesen da se vidi da li će se zakon uvesti onako kako je predložen, sa drakonskim kaznama.

Medijski radnici, veliki broj advokata, pravnika i pripadnika civilnog sektora protive se ovom zakonu, jer direktno utuče na slobodu misli i medija. Održano je više konferencija i javnih skupova na kojima je upozoreno na sve problematičnosti ovog zakona.

3. JANUAR – ZAKON O NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA

Milorad Dodik je rekao je da je vrijeme da RS donese propise kako bi se regulisao rad nevladinog sektora, da jasno prikažu izvještaje o donacijama, trošenju sredstava i urađenim projektima.

“Očigledno je da postoji pojačana aktivnost nevladinog sektora i to svako vidi. Postoji pritisak i na vaše redakcije da se objavljuje nevladin sektor više nego što se objavljuju zvanični stavovi”, rekao je Dodik novinarima početkom godine u Banjaluci.

Pripadnike civilnog sektora najviše je uznemirila činjenica da bi oni mogli biti nazvali „stranim agentima“. Ovaj zakon trenutno je u formi Nacrta, a još uvijek nisu održane ni javne rasprave.

23. FEBRUAR- VRIJEĐANJE NOVINARA BN-a

Predsjednik RS Milorad Dodik obrušio se na novinare BNTV-a Tijanu Milinković i Milana Kovača.

“Kada vas vidim, odmah znam da je neka podvala. Vašem imenu i prezimenu treba dodati crtica pa podvala. Ja dozvoljavam da postavite koje god hoćete pitanje. Nikada nisam izbjegao ili zabranio da neko od vas postavi pitanje, ali onda se pripremite da čujete moj odgovor. Ako vama taj odgovor smeta, to je vaš problem. Prema tome, ako vi imate pravo da postavite pitanje, bilo koje, onda budite spremni da dobijete odgovor kakav ja mislim da treba. Nećete valjda očekivati da ja vama odgovaram kako vi hoćete”, rekao je Dodik.

24. FEBRUAR – ODUZIMANJE TELEFONA NOVINARU NIKOLI MORAČI

Nikola Morača, novinar EuroBlica i portala SrpskaInfo saslušan u PU Banjaluka zbog navodne “povrede tajnosti postupka” gdje je dobio status osumnjičenog.

Novinari su održali spontano okupljanje u centru Banjaluke u vidu podrške kolegi Morači.

Uz saglasnost tužioca Gordane Mijatović policijski službenici su od novinara Morače oduzeli mobilni telefon, koji je deponovan u Osnovni sud u Banjaluci i tek mu je poslije nekoliko mjeseci vraćen.

Telefon mu je tri mjeseca bio u depozitu Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci, ali ga nisu uspjeli otvoriti jer je zaštićen numeričkim kodom.

8. MART- OTIMANJE ZASTAVE DUGINIH BOJA NA OSMOMARTOVSKOM MARŠU

Uvertira napada na aktiviste desila se ove godine na Osmomartovskom maršu kada je nepoznata grupa huligana otela zastavu duginih boja iz ruku aktivistkinje “Oštre nule” i kada su vrijeđali učesnike maša. Osmomartovski marš je tradicionalno ove godine 12. put održan u Banjaluci. Iako je svake godine zastava duginih boja bila na Osmomartovskom maršu nikad ranije nije bilo sličnih napada.

Milica Pralica, predsjednica Udruženja građana “Oštra nula” rekla je da je ove godine bio prvi napad na učenike marša.

“12 godina nismo imali ni jedan incident, ni jedan napad, a imali smo i ranije poruke koje su vezane za marginalizovane grupe žena. Gdje spadaju i LBT žene, kao i Romkinje i žene sa invaliditetom, a ovaj put je oteta samo zastava duginih boja i mi to vidimo kao napad iz mržnje i imajući u vidu trenutnu političku atmosferu smatramo da sve ovo ima i političku pozadinu “, rekla je za BUKU Pralica.

Dodaje da je u Republici Srpskoj takva atmosfera da je krenuo lov na vještice, na neistomišljenike, aktiviste i novinare.

8. MART- DODIK NOVINARE NAZVAO SPODOBAMA

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik 8. marta ponovo je govorio o donošenju novog zakona o nevladinim organizacijama i “zaprijetio” je da će se zakon doslovno prepisati od SAD, a posebno je namijenjen za strane NVO ili one koje se finansiraju sredstvima iz inostranstva. Iskoristio je i ovu priliku za uvrede, ovaj put predsjednika Kluba novinara Banja Luka Siniše Vukelića i druge novinare koji se bune protiv izmjena Krivičnog zakona kojim je kriminalizovana kleveta. Nazvao ih je “spodobama”.

“Mislim da oni koji su prekrdašili tome sa stvaraju nepovoljnu atmosferu, žele da nametnu i sebe odbrane kao onaj Vukelić i neke druge spodobe koje godinama lažu, podmeću, reketiraju i sada žele novinarsku zajednicu kupit za sebe kako bi je navodno zaštitili. Ovdje treba osposobiti da medijska zajednica slobodno radi svoj posao i da niko ne može zbog tog svog posla da odgovara, ali da neko ko tendenciozno pokušava drugome da nanese zlo, apsolutno treba da čini pa taman se i zvao neki novinar. To je odgovornost do koje ćemo zajedno doći”, rekao je tada Dodik.

8/9. MART- OŠTEĆENI AUTOMOBILI TRIFUNOVIĆU I MORAČI

Napad na automobile glavnom i odgovornom uredniku portala Buka Aleksandru Trifunoviću i novinaru EuroBlica Nikoli Morači desio se tokom noći 8. na 9. mart. Tada je nepoznata osoba izgrebala novinarima automobile.

Aleksandar Trifunović rekao je da su novinari označeni kao mete, jer je najmoćniji političar, praktično vlasnik Republike Srpske Milorad Dodik, dan prije novinare označio kao spodobe.

“Ovo je očigledno neko shvatio kao naredbu, od stotine auta na parking samo su auta kolege Morače i moja brutalno i nasilnički oštećena. To vas mora uznemiriti. Zamišljam šta je taj neko mogao uraditi da je nas zatekao u tim autima. Osjećaj nesigurnosti je stvoren i vi imate bojazan šta je sljedeće šta se to može desiti, danas je to auto, sutra ste možda vi, da ne idem u dalje pretpostavke”, rekao je Trifunović.

Isti dan nakon što je dvojicu banjalučkih novinara na parkingu zatekla neprijatna slika njihovih oštećenih automobila, predsjednik RS Milorad Dodik rekao je kako postoje indicije da su to sami uradili.

MUP RS je poslije dokazao da ovo nije istina i otkrivena je osoba je je izgrebala automobile novinarima.

15. MART- TRAŽENJE DA SE ZABRANI PANEL I PRIKAZIVANJE FILMA

Od. 15. marta, a možda i koji dan ranije kreće otvorena hajka na društvenim mrežama da se zabrani održavanje panel diskusije i prikazivanje filma u organizaciji Organizacionog odbora “BH Povorka ponosa”. Jedan dio događaja trebao je da bude održan u Galeriji “Zvono”, ali je zbog orijetećih poruka cjelokupan program prebačen u DKC “Incel”. Napadi na mrežama trajali su nekoliko dana, a jedno veče su i navijači izašli sa porukama govora mržnje koji je upućen LGBTIQ osobama.

18. MART – NAPAD NA AKTIVISTE

Na dan kada je trebao da bude održan događaj (panel diskusija, prikazivanje filma i panel diskusija) policija je zabranila skup koji je ranije najavio Organizacioni odbor “BH Povorka ponosa”. Imajući u vidu da su aktivisti iz nekoliko gradova iz BiH bili taj dan u Banjaluci dogovorili su se da se nađu i druže, kad im je već javni događaj bio zabranjen.

Okupili su se u prostorijama Uduženja Transparency International. Kako su poslije ispričali medijima došla je policija da im kaže da izađu iz prostorija i u tom trenutku desio se napad na aktiviste u Banjaluci od strane više desetina nepoznatih huligana. Svi su isto veče pod policijskom pratnjom u strahu za život napustili Banjaluku.

Napad na aktiviste nije dobio oštre osude od strane institucija koje su samo blago osudile napad uz određeno “ali”.

“Republika Srpska i srpski narod treba drugačije. Neka svijet ide tim pravcem, mi imamo svoj pravac. Nadam se da možemo imati našu posebnost i drugačiji stav. Banjaluka je bezbjedan grad, Banjaluka je slobodan grad. Te nevladine organizacije svojom nametljivošću nameću stavove manjine većini. Imate gdje u BiH pričati i čuje se i do Banjaluke, ali nemojte tražiti da Banjaluka bude glasnogovornik”, rekao je Gradonačelnik Banjaluke.

Predsjednik Republike Srpske otišao je korak dalje sa izjavom da će se u Republici Srpskoj uvesti zakoni koji zabranjuju LGBTIQ osobama pristup obrazovnim institucijama.

19/23. MART- NAPAD NA DKC INCEL I BASOC

Nekoliko dana nakon napada na aktiviste desilo se devastiranje prostorija DKC Incel i BASOC-a. Počinioci nisu uhvaćeni.

20. MART- IZJAVE GRADONAČELNIKA BANJALUKE O PATRIJARHALNIM VRIJEDNOSTI U MJESECU KADA JE GRAD PROVODIO KAMPANJU “ZA ŽIVOT ŽENA”

“Banjaluka će ostati bedem tradicionalno patrijarhalnih porodičnih vrijednosti i na to sam ponosan, ne ulazeći u ničije pravo da voli koga hoće, ali ne i da paradira na taj način. Svaka vlast je dužna da svojom politikom kreira one vrijednosti u koje vjeruje, a mi vjerujemo da je porodica stub našeg društva”, rekao je Stanivuković nakon napada na aktiviste.

Helsinški parlament građana Banjaluka prekinuo je saradnju sa Gradom Banjaluka zbog neprimjerenih izjava gradonačelnika Stanivukovića.

“Takođe, u mjesecu martu u kojem se provodi kampanja “Za život žena” izjave Gradonačelnika poput: “Banjaluka će ostati bedem tradicionalno patrijarhalnih porodičnih vrijednosti“ su, u najmanju ruku, sramotne i stoga Helsinški parlament građana otkazuje sve ranije najavaljene aktivnosti u sklopu ove kampanje, uključujući i panel zakazan za danas, 20. marta u 18.00 časova u “Staklencu”, pod nazivom “Inspirativne žene – Koliko smo ravnopravne?”, saopšteno je.

Iz HCA BL podsjećaju da je patrijarhat oblik društvene ogranizacije koji obilježava potpuna dominacija muškaraca nad ženama koja se izražava kroz različite društvene prakse i običaje. Svaka četvrta žena je na svojoj koži iskusila tu dominaciju, i da ovakve izajave gradonačelnika mogu biti shvaćene i kao opravdavanje nasilja koje žene trpe u svojim porodicama.

8. JUN – NARODNO POZORIŠTE NA METI ZBOG PREDSTAVE SARTR-a

Na meti ovog puta našlo se Narodno pozorište Republike Srpske i selekcija Teatar festa koja je u Banjaluku dovela da izgra predstava Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a. RTRS je javno odustao od praćena fesivala o čemu je informisao javnost.

U javnosti su se pojavile i informacije da je namjerno i skinuta zastava Republike Srpske sa zgrade Narodnog pozorišta Republike Srpske. Kolektiv Narodnog pozorišta Republike Srspke juče je javno demantovao sve navode koji su se pojavile u medijima i na društvenim mrežama ističući da je SARTR igrao u Banjaluci i prije osam godina i tada niko nije pravio problem oko toga, a zastava je bila u holu Narodnog pozorišta RS za vrijeme trajanja festivala.

Direktorica pozorišta Dijana Grbić i selektorka Teatar Festa Slađana Zrnić bile su na meti raznih uznemirućih poruka.

BUKA: Maja Isović Dobrijević