BRISEL – Sloboda javnog govora mora biti zaštićena u BiH kako za novinare, tako i za svakog drugog građanina, a na vlastima je odgovornost da ta osnovna prava obezbijede, jedan je od zaključaka posjete novinara i nevladinih aktivista evropskim institucijama, kako bi im ukazali na štetnost kriminalizacije klevete, koju vlasti Republike Srpske planiraju da uvedu u Krivični zakonik.

Novinari i aktivisti iz Republike Srpske su u ponedjeljak posjetili Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju u Beču, u utorak su razgovarali s predstavnicima Savjeta Evrope u Strazburu, a za danas i sutra su predviđeni razgovori s zvaničnicima Evropske komisije i Evropskog parlamenta u Briselu. Ovu posjetu omogućile su i organizovale ove tri institucije, kako bi na taj način pomogle da se ovo pitanje riješi na zadovoljavajući način.

Evropske institucije posjetili su Nikola Morača, novinar “Euroblica”, Dejan Šajinović, novinar “Nezavisnih novina”, Vanja Stokić, novinarka i urednica portala “Etrafika”, Jovana Kisin Zagajac, pravnica i aktivistkinja, kao i Ivana Korajić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH.

Novinari i aktivisti su u u Strazburu, između ostalog, razgovarali s Dunjom Mijatović, komesarkom za ljudska prava Savjeta Evrope, koja je izrazila spremnost da se maksimalno angažuje kako bi ukazala na štetnost predviđenih zakonskih rješenja kojim bi bila ne samo kriminalizovana kleveta i uvreda u zakonodavstvu RS, nego i uvedene velike novčane kazne koje bi mogle biti pretvorene u zatorske kazne u slučaju da medij koji bi bio proglašen krivim nema sredstva da kaznu plati.

Sagovornici u evropskim institucijama su izrazili zabrinutost tokom javne rasprave, dok su novinari i aktivisti ukazali na čitav niz nelogičnosti u samom zakonskom aktu, kao i organizacijom samih javnih rasprava povodom tog zakona. Zvaničnici ovih institucija su takođe upozorili da je odgovornost na vlastima da obezbijede sve uslove za rad novinara, kao i da zvaničnici moraju da trpe povećan stepen kritike, jer je njihovo djelovanje pod opravdanim interesovanjem javnosti.

U OEBS-u su novinare i aktiviste primili visoki zvaničnici te institucije, među kojima je i Jirgen Hajsl, predstavnik za slobodu medija, koji je saslušao sve primjedbe i probleme oko ovog zakonskog rješenja. Novinari i aktivisti su sagovornike takođe upozorili na štetnost najavljenog zakona o stranim agentima, koji vide kao još jedan način pritiska na aktiviste i medije, obzirom da i dio medija djeluju kao nevladine organizacije.

Takođe, ukazano je i na najavu o usvajanju novog zakona o medijima, koji bi mogao uvesti opasnu praksu definisanja ko može a ko ne može da bude smatran novinarom, obzirom da bi se i to moglo protumačiti kao sredstvo pritiska.

Novinari i aktivisti su ukazali da je zakon o medijima potreban, kao i da je potrebna dodatna odgovornost medija za ono što objavljuju, ali da ova rješenja moraju biti usvojena uz široku javnu raspravu, u skladu s evropskim standardima i s namjerom da se ovo pitanje reguliše, a ne da posluži kao izgovor za smanjenje slobode izražavanja.

Takođe, razgovori su vođeni i sa Franom Maroevićem, direktorom Međunarodnog novinarskog instituta, koji je iskazao podršku medijima u BiH. On je upozorio na opasne trendove i u drugim zemljama da se pod krinkom borbe za prava novinara uvode restrikcije koje otežavaju njihov rad.

Sagovornici su ukazali i na činjenicu da u EU postoje zemlje u kojima je kleveta i uvreda krivično djelo, ali da je pravosuđe posebno senzibilirano kako se ove odredbe provode u praksi.

Novinari i aktivisti su u Beču razgovarali i s Prijateljima OEBS-a za bezbjednost novinara, koje čine zemlje poput SAD, Švedske, Norveške i druge zemlje koje su sredstvima poreskih obveznika pomagale pravosudni sistem u BiH, a koji bi sada trebalo da primjenjuje ove rigorozne mjere, ako bi one bile usvojene u obliku u kojem ih Vlada RS planira uvesti u zakon.

Oni su obećali da će preko svojih zemalja pratiti naredne korake i zalagati se da se osigura poštovanje svih ljudskih prava u BiH, uključujući i pravo na slobodu govora i izražavanja.

Novinari i aktivisti su svoje sagovornike upoznali sa progonom novinara i nevladinih aktivista u RS, ali i lošim radom pravosuđa, upozorivši na činjenicu da je pravosuđe pod političkom kontrolom i da postoje brojni primjeri nezakonitog ili neproceduralnog postupanja, posebno prema novinarima i aktivistima.

Razgovori su vođeni i sa izvjestiocima Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope za BiH, koji pripremaju izvještaje o stanju ljudskih prava i izazovima s kojima se novinari i aktivisti u BiH suočavaju.

Nezavisne novine: S. Čavrag