BANJALUKA – Bosna i Hercegovina, se uz Srbiju i Sjevernu Makedoniju nalazi na listi zemalja Zapadnog Balkana u kojima je primjetan porast slučajeva SLAPP tužbi, koji su sve više usmjereni na aktiviste i organizacije civilnog društva.

Prema raspoloživim podacima u BiH lani su evidentirane 35 ovakve tužbe, navedeno je u Izvještaju o SLAPP tužbama za zemlje Zapadnog Balkana.

Jedna od najvećih prijetnji slobodi javne riječi su upravo SLAPP tužbe, koje su specifičan oblik pritiska na medije i aktiviste putem neutemeljenih tužbi koje imaju za cilj da iscrpe i uguše njihov angažman.

Osim BiH izvještajem su obuhvaćene i Srbija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija te Crna Gora.

„U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do zabrinjavajućeg porasta SLAPP tužbi protiv aktivista i zaštitnika ljudskih prava. Najnoviji CASE izvještaj (Coalition Against SLAPPs in Europe ) za 2023. stavlja Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedonija među prvih deset zemalja sa najvećim brojem zabilježenih slučajeva na svakih 100.000 ljudi“, navedeno je u Izvještaju uz napomenu da su SLAPP-ovi u BiH u 2022. i 2023. godinu predstavljaju kao jednu od najvećih prijetnji za slobodu izražavanja, o čemu svjedoče neosnovane tužbe protiv medija i aktivista.

Precizirano je da su na strani tužioca, najčešće prisutne velike kompanije, moćni privrednici ili političari i javne institucije koje su predmet kritika ili od kojih se zahtjeva odgovornost u radu.

Naveli su da je primjetna i veza između pojedinih SLAPP tužbi u regionu, a kao primjer je navedena IT kompanija koja posluje u BiH i Srbiji.

„Evidentno je da jedna velika regionalna kompanija poslujući u BiH i Srbiji, Prointer često tužilac, posebno u BiH zbog svoje političke veze sa vladom“, zaključeno je u izvještaju.

U izvještaju je navedeno da je zajedničko za sve zemlje nedostatak postojećih zakonskih okvira za obezbijeđivanje pravovremene i efikasne zaštita od SLAPP-a.

„Nepostojanje eksplicitnih anti-SLAPP zakona u ovim zemljama stvara plodno tlo za zloupotrebu pravnih sistema za ućutkivanje kritičnih glasova. Postoji hitna potreba za pravnim reformama u zemljama Zapadnog Balkana“, navedeno je u Izvještaju uz napomenu da ove tužbe stoga često koriste postojeće zakone o kleveti ili uvredi.

U izvještaju je konstatovano da je BiH po tom pitanju učinila značajan korak unazad u 2023. godini kada je izmjenjen Krivični zakonik RS kojim je kriminalizovana kleveta.

„Novi zakon ima ozbiljan potencijal da uguši slobodu izražavanje i nezavisnost medija, što potencijalno dovodi do autocenzure, novčane kazne do 25.000 evra, pa čak i zatvorske kazne. Ovaj razvoj je značajniji jer BiH ne dozvoljava privatne krivične prijave, što znači da se u ovom slučaju krivična djela klevete tretiraju sa istom ozbiljnošću kao i slučajevi ubistva što utiče na molbe za posao, zahtjeve za vizu, državnu finansijsku podršku i tako dalje“, precizirano je u izvještaju.

Isto su naglasili da situaciju u BiH dodatno pogoršava složena administrativna i politička struktura, pošto svaki entitet ima autonomiju da donosi svoje zakonodavstvo.

Naveli su preporuke za zemlje Zapadnog Balkana a koje bi trebale da promjene na bolje postojeće stanje.

Naglasili su da prije svega treba promijeniti legislativu u zemljama Zapadnog Balkana kako bi se razvili mehanizmi u borbi protiv SLAPP tužbi. Ti zakoni bi trebali biti formulisani individualno u skladu sa stanjem i potrebama svake zemlje pojedinačno.

„Sveobuhvatniji i fleksibilniji pravni okviri bolje bi zaštitio novinare, aktiviste, i organizacije civilnog društva od ovakvih tužbi“, navedeno je u izvještaju.

Dodali su da je potrebno ubrzano rješavati ove postupke jer dugotrajne sudske bitke, birokratska kašnjenja i neefikasnost u okviru pravosudnog sistema povećavaju teret na optužene.

Smatraju da je potrebna edukacija svih onih koji su uključeni u ovaj proces, sudija, tužilaca, advokata, novinara, aktivista, ….Konstatovali su da trenutno postoji nizak stepen znanja kada su u pitanju SLAPP tužbe te da je to znanje uglavnom stečeno privatnom inicijativom onih koji se bave tom oblasti.

Isto su naglasili u izvještaju da je potrebno razviti mehanizme podrške kao što je pružanje pravne pomoći, finansijske pomoći i psihološke podrške kako bi se pomoglo pojedincima i organizacijama da izdrže pritiske SLAPP-a.

„Ovi mehanizmi moraju biti pristupačna i pogodna za specifične potrebe različitih organizacija i pojedinaca“, zaključeno je u izvještaju.

Posljednjih godina, strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP) su se pojavile kao

značajna pretnja slobodi izražavanja i učešću javnosti širom sveta. Ove

 tužbe, koje obično pokreću moćni subjekti ili pojedinci, strateški su osmišljene da

zastraše, uznemire i ućutkaju kritičare, aktiviste, novinare i članove zajednice koji su se uključili u javni diskurs o pitanjima od društvenog, ekološkog ili političkog značaja.

Osim neposrednih ciljeva sudskih sporova, SLAPP-ovi imaju negativan efekata na civilno društvo, gušeći istraživačko novinarstvo, lokalni aktivizam i napore organizovanja zajednice.

Slobodno: Vesna Popović