SARAJEVO – Zakon koji je kriminalizovao klevetu u Republici Srpskoj stupio je na snagu 26. augusta ove godine i donio mnoge brige i neizvjesnosti u bh. medijsku zajednicu. Ovaj zakon je odmah dao „rezultate“ u vidu medijske cenzure i autocenzure, a novinarska udruženja i pravnici i dalje traže mehanizme zaštite od sudskih progona novinara.

Uprkos činjenici da je zakon donijela Narodna skupština jednog entiteta, on predstavlja prijetnju svima u Bosni i Hercegovini zbog javnih istupa koji budu okarakterisani klevetom u ovom entitetu. Prema navodima medija prvu krivičnu prijavu protiv fizičkog lica podnio je Milorad Dodik, predsjednik RS, a do kraja novembra u Banjaluci i Istočnom Sarajevu pokrenuta je 21 prijava i jedan službeni izvještaj za krivično djelo kleveta. Prema pisanju portala Buka sve krivične prijave i službeni izvještaj su podnesene protiv fizičkih lica.

Za kršitelje zakona previđene su kazne od 1.000 do 3.000 eura. Svako ko se osjeti oklevetanim može podnijeti krivičnu prijavu protiv novinara ili građanina. U praksi to znači automatsko podizanje optužnice na temelju prijave, policijska privođenja i dolaske na suđenja.

“Dakle ako u kafani u Federaciji BiH klevećete građanina RS on vas može prijaviti tužilaštvu i postoji mogućnost da krivično odgovarate. Ili ako iz FBiH pišete na društvenim mrežama o osobama iz RS o recimo, političarima ili sportistima”, pojasnio je ranije Aleksandar Jokić, advokat iz Banje Luke.

Kako zaštiti novinare?

Na brojnim seminarima i treninzima za novinare posvećenim kriminalizaciji klevete posebno je istaknuta novinarska solidarnost, odnosno obezbjeđivanje finansijske pomoći ili formiranje fondova za odbranu novinara na sudovima.

Na jednoj od takvih radionica istaknuto je da je Vijeće za štampu i online medije u BiH pokrenulo incijativu koja se odnosi na formiranje koalicije medijskih advokata u BiH, čija je primarna specijalnost sloboda izražavanja i koji imaju iskustva u krivičnoj oblasti.

Također, Udruženje BH novinari je početkom septembra najavilo da će od početka sljedeće godine novinarima biti na raspolaganju Fond za odbranu novinara i novinarki koji će uključivati i davanje pravnih usluga.

Dženana Burek, direktorica Vijeća za Štampu i online medije u BiH, kaže da Zakon o kleveti u Republici Srpskoj, „iako donešen pod izgovorom da postoji i u nekim zemljama EU, ima za cilj ućutkati po vlast neposlušne medije i eklatantno narušava medijske slobode i slobodu izražavanja“.

„Novinari, ne samo u RS, nego i u cijeloj BiH, što pokazuje pravna analiza Krivičnog zakonika RS koju je za Vijeće za štampu i online medije u BiH uradila advokatica Jovana Kisin-Zagajac, nesumjivo su pred velikim izazovom, ali i opasnošću kojoj se mora pristupiti ozbiljno. Vijeće za štampu i online medije u BiH, od same najave donošenja izmjena Krivičnog zakonika RS, učinilo je i čini niz koraka s ciljem pomoći medijima i kompletnoj medijskoj zajednici. Najprije, cijenimo da je u ovom trenutku novinarska solidarnost i udruživanje pa posljedično i zajednička (re)akcija vrlo važna“, kazala je ona.

Ističe da novinari, urednici i odgovorna lica u medijima najprije moraju biti svjesni opasnosti trenutka u kojem se nalazimo.

“Stvara se potreba hitne edukacije medijskih radnika, građanskih aktivista i svih građana koji se direktno smatraju ugroženim, kao i širi aspekt i informisanja i edukacije o načinu vođenja krivičnog postupka, od primanja poziva za saslušanje, potencijalnog lišenja slobode, osnovnih prava osumnjičenog/optuženog lica, razlikovanje položaja svjedoka/osumnjičenog/optuženog, faze postupka kako bi lica sa što manje zakonskih ali i ličnih, psiholoških posljedica prošli kroz krivični postupak bez obzira na ishod. Prema našim informacijama, nažalost, taj nivo znanja je jako nizak i to je ono na čemu će Vijeće raditi u narednom periodu – educiranje novinara i urednika i osnaživanje za borbu protiv udara na slobodu medija i na novinarske slobode, jer nikako ne smijemo zaboraviti na kolege freelancere ili blogere pa i građane koje, također, ovaj Zakon tretira“, kaže Dženana Burek.

Vijeće čine mediji iz cijele Bosne i Hercegovine, oba entiteta i Brčko distrikta BiH. Burek ističe da članovi, ali i oni koji to nisu, u svakom trenutku mogu se i trebaju obratiti za pomoć.

Vijeće je formiralo Koaliciju advokata koji će im biti na raspolaganju za bilo kakvu informaciju ukoliko smatraju da su im ugrožena prava. Prema njenim riječima Vijeće je na konferenciji sa predstavnicima medija iz cijele BiH s tim u vezi donijelo zaključke koji se direktno tiču izmjena Krivičnog zakonika RS:

• Održavanje vanredne Skupštine Vijeća na kojoj će urednici i vlasnici medija utvrditi smjernice za postupanje u narednom periodu
• Regulatorna, samoregulatorna tijela i novinarska udruženja tresbala bi formirati tijelo za postupanje po narušavanjima slobode izražavanja, funkcionirajući po principima solidarnosti, koje bi uključivalo i ostale medijske eksperte iz BiH
• Edukacija medija o standardima profesionalnog izvještavanja sadržanim u Kodeksu za štampane i online medije BiH, mladih novinara koji tek započinju novinarsku karijeru kao i iskusnih novinara o najnovijim izmjenama zakonodavstva i izazovima
• Objava liste advokata koji su članovi Koalicije medijskih advokata u BiH u svrhu hitne pomoći medijima u ovom trenutku
• Inicirati pripremu Nacrta Zakona o medijima u Republici Srpskoj u kojoj bi učestvovali predstavnici novinarske zajednice uz podršku pravnih eksperata i međunarodne zajednice
• Inicirati i upostaviti saradnju sa CEST-ovima o neophodnosti stalne edukacije tužilaca i sudija o primjeni Izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske koje su stupile na snagu u augustu 2023.
• Razmotriti usaglašavanje smjernica o primjeni Krivičnog zakonika RS koje bi VSTV uputio prema tužilaštvima
• Inicirati kod VSTV da se postupci koji se vode pred sudovima u vezi sa klevetom od trenutka potvrđivanja optužnice vode kao hitni postupci
• Razviti Strategiju podrške medijima u RS koji su registrirani kao nevladine organizacije, u smislu pravnih savjeta, izrade smjernica za dalje postupanje

Kada je u pitanju zaštita novinara, pravna i finansijska pomoć, konkretne prijedloge ponudila je i organizacija Transparency International BiH.

Ena Kljajić Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency International BiH, kaže da TI BIH u saradnji sa pravnim timom sačinjenih od advokata trenutno radi na pisanju Priručnika u kojem će se nastojati predstaviti mehanizmi za zaštitu novinara i aktivista ukoliko istu budu predmet krivičnih postupaka za krivična djela protiv ugleda i časti iz Krivičnog zakonika RS.

„Po izradi Priručnika, TI BIH planira da u saradnji sa stručnjacima pravne i medijske struke održi obuke za novinare i aktiviste koje imaju za cilj osnaživanje novinara i aktivista i njihovo upoznavanje sa mehanizmima koji im stoje na raspolaganju. U konačnici, TI BIH će pružati i pravnu pomoć novinarima i aktivistima putem savjetodavne telefonske linije i drugih kanala komunikacije, te će organizovati zastupanja od strane advokata, ukoliko novinari i aktivisti budu predmet krivičnih postupaka“, kazala je Kljajić Krgić.

Takođe, Udruženje Umbrella od početka rasprave o ovom zakonu ulaže velike napore u pomoći novinarima.

Sredinom septembra zajedno sa pravnim timom, koga su činili Aleksandar Jokic, Jovana Kisin Zagajac, Vesna Alaburić i Slobodan Kremenjak, ovo udruženje predalo je Inicijativu za ocjenu ustavnosti Krivičnog zakona RS u članovima 208a. i 208b.

„Takodjer, za naših 13 članica organizovali smo trening o tome kako kreirati istraživačke sadržaje, a istovremeno ne biti tužen po Krivičnom zakonu. U narednom periodu, planiramo nastaviti sa ovim treninzima, sa modifikovanim trening modulima. Naša misija je zaštita medijskih radnika od potencijalnog krivičnog gonjenja, te smo posvećeni ulaganju svih raspoloživih resursa kako bismo pronašli načine i rješenja za ostvarivanje ove važne svrhe“, kaže Amra Duvnjak Halilović,koordinatorica Udruženja Umbrella.

U pojedinim raspravama o kleveti spominale su se i moguće “rupe u zakonu” koje bi mogle biti na strani novinara, međutim advokat Aleksandar Jokić ističe da propusta u samom tekstu zakona u tom smislu nema.

„Ima samo mogućnost da se čuvaju dokazi o saznanju informacija o kojima se piše, radi eventualnog dokazivanja da se nije znalo da je izneseno ili proneseno neistina. To je bitna linija odbrane, jer se za postojanje krivičnog djela mora dokazati da je lice znalo da je u pitanju neistina“, kaže on.

Novinari će moći da traže pomoć na višim sudskim institucijama, ali tek kad iscrpe sve mogućnosti na domaćim sudovima.

„Postupci za ovo krivično djelo će se voditi pred osnovnim sudovima. Za drugi stepen su nadležni okružni sudovi. Nakon toga (kad je presuda pravosnažna) može se izjaviti apelacija Ustavnom sudu BiH, pa tek u slučaju negativne odluke USBiH se može slati aplikacija ESLjP“, objašnjava advokat Jokić.

Amra Duvnjak Halilović iz Udruženja Umbrella ističe da je ova borba za očuvanje medijskih sloboda zajednička odgovornost cjelokupne društvene zajednice.

„Kroz saradnju sa širom zajednicom i drugim organizacijama planiramo nastaviti zagovarati pravično okruženje, te slobodan i neometan rad za sve novinare/ke, a posebno one koji se bave istraživačkim novinarstvom. U Udruženju Umbrella smo uvjereni da je sloboda medija ključna za jačanje demokratije i stvaranje informisane javnosti, stoga ćemo nastaviti sa svim aktivnostima kako bismo doprinijeli očuvanju ovih vrijednosti u društvu“, istakla je Duvnjak Halilović.

Inforadar: Adis Šušnjar