BANJALUKA/SARAJEVO – Bosna i Hercegovina nazadovala je na Svjetskom indeksu medijskih sloboda u odnosu na prošlu godinu za 17 mjesta i sa 64. mjesta spala na 81. mjesto, objavili su Reporteri bez granica u ažuriranom izvještaju.

Kvalitetnije medijske slobode od BiH ove godine imaju sve zemlje regiona izuzev Srbije. Hrvatska je na 48. mjestu, Crna Gora na 40, Slovenija na 42, Sjeverna Makedonija na 36. Kosovo* je na 75. mjestu. Najgore u regionu stoji Srbija koja je sa 91. mjesta, koje je zauzimala 2023. godine, opat pala i to na 98. mjesto. Više od 50 odsto zemaja svijeta.

Poređenja radi, prije samo četiri godine, Bosna i Hercegovina zauzimala je 58. mjesto među 180 država kada je za godinu dana napredovala za pet mjesta na ljestvici. Tada je najgore bila rangirana Crna Gora koja se 2020. godine nalazila na 105. mjestu, dok je Srbija bila na 93. mjestu. Hrvatska se tada nalazila jedno mjesto ispod BiH, Makedonija je bila na 92, a Kosovo* na 70. mjestu. Jedina bolje pozicionirana država bila je Slovenija koja je tada bila na 32. poziciji.

Novinari se ne osjećaju slobodno

U obrazloženju opadanja medijskih sloboda, Reporteri ove godine navode da sloboda medija i kvalitet novinarstva variraju u BiH, posebno apostrofirajući da je Republika Srpska ponovo kriminalizovala klevetu.

Ovo bi moglo, navode, predstavljati prijetnju za novinarstvo, koje je već opstruirano političkim i ekonomskim pritiscima, kao i činjenicom da se novinari u ovoj zemlji ne osjećaju bezbjedno.

“Novinari su često meta verbalnih prijetnji i napada, a ponekad i fizičkih napada. Većina novinara se ne osjeća dovoljno zaštićeno dok rade svoj posao i ne vjeruju policiji ili pravosudnom sistemu. Poduzete su različite inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara, uključujući i zakone i istrage koje je sprovelo tužilaštvo”, navode Reporteri bez granica.

Navode i da je kompletno okruženje nepovoljno za rad medija, ali zbog velikih razlika u zemlji i različiti političkih struktura u entitetima, tvrde da je okruženje bolje u Sarajevu nego u Banjaluci.

“Političari često napadaju novinare i vrše pritisak na medijske regulatore i javne medije do te mjere da je nacionalni emiter RTRS pod političkom kontrolom, a BHRT na rubu finansijskog kolapsa. Ekonomsko okruženje je teško za novinare zbog male veličine tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bh. mediji pate i od podjela po etničkim linijama i konkurencije medija susjednih zemalja istog jezičkog područja. Zbog teške ekonomske situacije, te ovisnosti o političkom i ekonomskom sektoru, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo”, navodi se u izvještaju.

Kažu i da BiH ima veoma fragmentiran medijski pejzaž sa oko 40 TV kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, skoro 200 časopisa i oko 600 novinskih web stranica. Paradoksalno, toliki broj medija ne podrazumijeva pravi pluralizam informacija i mišljenja. Nekoliko TV kanala pruža kvalitetno izvještavanje, dok su web stranice glavni izvor istraživačkog novinarstva.

Novinarka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić kaže da ovi rezultati za nju nisu nikakvo iznenađenje. Ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj samo je dodatno otežala ionako loše uslove za rad medija i novinara. Finansiranje medija je oduvijek problem, egzistencijalna nesigurnost, pritisci.

“Svako nas vrijeđa, napada. Nema nikakvog održivog niti rješenja koje bi garantovalo da mediji mogu da rade svoj posao zaista u interesu javnosti, a ne pojedinaca. Ponovo primjećujem nove portale bez impresuma. Ne samo da ne znamo ko su ljudi, odgovorni za sadržaje na tim portalima, već ne znamo ni ko ni kako ih finansira. To otvara prostor za zloupotrebe, odnosno nema informacija važnih svima nama, nego su tu samo lični obračuni i prozivke. Takve zloupotrebe dodatno uništavanju ionako napaćeno novinarstvo kod nas”, kaže Smiljanić.

Vlade i političari najveći krivci

Izvještaj Reporteri bez granica objavljuju svake godine, a glavno obilježje ovogodišnjeg je da “slobodu štampe ugrožavaju upravo ljudi koji bi trebali biti njeni garanti – vlade i politički akteri”.

Od pet indikatora koji su korišteni za sastavljanje rang liste, politički indikator je doživio najveći pad. Kako će više od polovine svjetske populacije glasati 2024. godine, RSF skreće pažnju na činjenicu da političke stranke svih tendencija sve više zanemaruju svoju ulogu garanta slobode štampe.

“Primjećujemo zabrinjavajući pad podrške i poštovanja slobode medija i porast političkog pritiska. Ovo je često praćeno tendencijom da se dovede u pitanje uloga novinara, ili čak da se mediji koriste za provođenje kampanja uznemiravanja ili dezinformacija. Više od polovine svjetske populacije živi u zemljama označenim crvenom bojom na mapi slobode medija”, navode Reporteri bez granica.

Slobodno: Andrijana Pisarević