MOSTAR – Otkako se saznalo da je Nacrt u ovom obliku završen i da će biti stavljen u proceduru, kolege novinari iz RS i medijske organizacije pokušavale su ukazati na zaista ozbiljan problem s ugrožavanjem slobode medija.

”Od samog početka donosioci odluka su pokazali da neće odustati, pa smo ipak pokušavali da im argumentovano pokažemo pogubnost donošenja ovakvih regulativa”, komentariše za Bljesak.info Sandra Gojković Arbutina, urednica Nezavisnih novina, neodustajanje vlasti od uvođenje klevete u Krivični zakonik Republike Srpske.

Naime, Narodna Skupština Republike Srpske usvojila je u prvoj fazi zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora. Nacrt Krivičnog zakonika koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt išao je na dvomjesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga.

Ako skupština nakon toga usvoji prijedlog izmjena Krivičnog zakonika, on ide na glasanje u Vijeće naroda RS-a. Predsjednik RS-a Milorad Dodik ga na kraju proglašava važećim.

Zakon pisali isključivo za sebe

Urednica Nezavisnih novina smatra da je ključno da su tamošnje vlasti zakon priredili na način da se potpuno zaštite od bilo kakve kritike u javnom prostoru “jer imaju moćan alat u rukama”.

Da su zakon pisali isključivo za sebe govori i sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su pisali o ličnim iskustvima, uopšte ne spominjući javni interes. Njega u ovom zakonu, smatra Gojković Arbutina, i nema.

”Kad vam pravni stručnjaci, svi medijski radnici, Europska unija, relevantne međunarodne institucije koje se bave slobodom govora, pa sve do Ujedinjenih naroda jasno ukažu da će ovo donijeti haos, a vi ignorišete sve rečeno, jasno je da su odlučili da ga donesu pod svaku cijenu”, dodaje.

Da su se vlasti u Srpskoj zainatile da zauzdaju kritički nastrojene medije i aktiviste koji imaju hrabrosti i znanja da izvještavaju ili razotkrivaju nerad i zloupotrebe institucija i pojedinaca koji obavljaju funkcije mišljenja je i Andrijana Pisarević, novinarka portala Capital.ba.

Zacrtani cilj

”Malobrojni mediji koje nisu uspjeli da kupe ili zarobe svojim kandžama štrče i svojim izvještavanjem im posebno idu na živce. Iako su novinari i aktivisti podigli veliku prašinu i upoznali javnost u BiH, regiji i institucijama EU o opasnostima ovakvog, slobodno mogu da kažem, nakaradnog zakonskog rješenja, za vlast predvođenu Miloradom Dodikom, odustajanje od ovog nesretnog i neukog nacrta u svjetlu ponuđenih argumenata, bilo bi priznavanje poraza, a ne čin razuma i suradnje. Eto, toliko je ta naša vlast nezrela i nedorasla zadatku koji obavlja”, govori Pisarević za Bljesak.info.

Otkako se saznalo da je Nacrt u ovom obliku završen i da će biti stavljen u proceduru, kolege novinari iz RS i medijske organizacije pokušavale su ukazati na zaista ozbiljan problem s ugrožavanjem slobode medija koji će uslijediti i zatražile da zakon ne dođe do NSRS.

Nažalost, kako komentariše Dženana Burek ispred Vijeća za štampu i online medije u BiH – “u tome nismo uspjeli”.

”Očigledno su vlasti u RS sve vrijeme imale zacrtani cilj – rekriminalizovati klevetu bez obzira na to šta će novinari, akademska zajednica i cjelokupna javnost misliti i reći o tome. Na to su novinari sve vrijeme i ukazivali, a o čemu svjedoči i farsa sa javnom raspravom o Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS čiji je cilj samo puko poštovanje procedure na putu do konačnog usvajanja Zakona”, govori Burek za Bljesak.info.

Na upit koliko će ovaj zakon uticati na slobodu medija i shvataju li građani uopće pogubnost tog zakona, Burek govori da će nas ovakve izmjene Krivičnog zakonika u RS vratit će godinama unazad.

Nimalo optimistična slika medija ”Abnormalno visoke kazne, potpuno nesrazmjerne s novinarskim platama i prihodima medijskih kuća u BiH, od kojih većina onih koji rade zaista častan i ozbiljan posao ukazujući na anomalije u društvu, probleme građana, korupciju, nepotizam, probleme u pravosuđu… jedva preživljavaju, dovešće sigurno do “gašenja” nekih medija. Dovešće stopostotno do cenzure – urednici će u strahu od krivičnog progona odustajati od određenih istraživačkih tema, posebno od onih koji se tiču aktualne vlasti. Dovešće i do autocenzure – novinari će u strahu od krivičnog progona birati teme koje nose manje rizika.

Sve to vodi ka lošijoj kvaliteti novinarskog izvještavanja. Osim toga, cijenim da će se problem prenijeti i na Federaciju BiH, u ovoj fazi čak i ne znamo na koji način i koji mediji će biti obuhvaćeni, odnosno ne znamo da li se zakon nužno odnosi na medije iz RS, jer postoje tumačenja da nije precizirano šta se dešava ako online medij koji, recimo, ima sjedište u Sarajevu ili Mostaru tretira temu koja se tiče funkcionera u RS i, naravno, ima doseg u cijeloj BiH.

Već imamo i pojavu da se mladi novinari povlače iz novinarstva pod sve većim pritiskom i strahom od onoga šta ih čeka u budućnosti. Kada tome dodamo, uglavnom skromne, novinarske plate, probleme sa zasnivanjem radnog odnosa, dobivamo nimalo optimističnu sliku medijske stvarnosti koja je pred nama”, govori Burek.

Posljednji ekser u sanduku

Kada je riječ o građanima, smatra kako većina njih nije svjesna koliko je ovaj zakon opasan po sve nas, jer se nekim njegovim, namjerno nejasnim i nepreciznim odredbama, praktično vraća verbalni delikt na scenu. Inače, Indeks slobode medija za 2022. godinu pokazao je da je BiH pala za devet mjesta te se s pozicijom na 67. mjestu od 180 zemalja svijeta smatra problematičnom zemljom po pitanju slobode medija.

Gojković Arbutina govori kako se za medije, prvenstveno, ovaj zakon pisao, ali i za svakog građanina čije mišljenje može da se nekome ne svidi, pa vas on uvuče u dugogodišnji iscrpljujući postupak.

”Ionako krhka sloboda medija koja skoro pa svakodnevno na neki način pokušava da se suzi, ovim zakonom će na nju biti zabijen onaj posljednji ekser u sanduk. Svaki medij koji posluje ovdje i nije na budžetu imat će veliko svakodnevno suočavanje sa autocenzurom jer će morati da razmišlja o zaposlenim, platama, šta ako dođe do krivičnog postupka pa ne možete na tender za oglašavanje, poslovati uopšte. Javnost ne shvata da običnim komentarom na društvenim mrežama može neko da ga uvuče u krivični postupak i da godinama ne možete da se zaposlite jer nemate potvrdu da niste u krivičnom postupku, mogu da vam i daju otkaz, ne možete da dobije vizu itd. Godinama ste uskraćeni za osnovna ljudska prava, o finansijskoj iscrpljenosti da i ne govorim”, objašnjava urednica Nezavisnih novina.

Pisarević pak smatra da dio građana shvaća težinu predložene norme, drugi nagađa i sluti da nešto nije u redu, a treći vjeruju da su novinari izvor zla u društvu samo zato što ih upozoravaju da izabrani nositelji vlasti nisu ni blizu idealni kao što se predstavljaju na javnim servisima i u kupljenim i zarobljenim medijima.

“Ovi treći su, nažalost veoma brojni, a među njima su iskreni poklonici vladajućih stranaka, kao i oni koji samo slušaju i bez ikakve kritičke primisli ginu za gospodare. Ako je vladar naredio, onda mora da se sluša. Zato će, ako ova norma prođe, danas – sutra svaki novinar pod ovim zakonom raditi svoj posao sa crnim oblakom iznad glave, razmišljajući da li će se neki političar ili neko kome su omogućili nezakonito bogaćenje naći uvrijeđen ili oklevetan zbog neke istine napisane o njemu. A ti novinaru, dokaži da nisi kriv!”, govori novinarka portala Capital.ba.

EU smjernice I Evropska unija je je izrazila žaljenje povodom izglasanih izmjena i dopuna Kaznenog zakona te smatraju kako bi ovakve zakonske izmjene nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva. Evropsko vijeće, navode iz Delegacije EU u BiH, dodijelilo je Bosni i Hercegovini kandidatski status u prosincu 2022. godine, uz opasku da kandidatski status dolazi sa velikim očekivanjima. Još se ističe da je Evropska komisija u svojoj preporuci za dodjelu kandidatskog statusa definisala korake na kojima BiH treba raditi, a jedan takav korak je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.

“Ova odluka je nesporno korak u pogrešnom smjeru sa užasavajućim efektom na slobodu medija u Republici Srpskoj, dok istovremeno dovodi u pitanje stratešku opredijeljenost vladajućih stranaka u RS za pristupanje BiH Europskoj uniji”, poručeno je.

”Ako ovaj zakon na kraju bude usvojen, imat će ozbiljne posljedice na okruženje za civilno društvo i slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj, kao, kako se naglašava, žalostan i nesumnjivo veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava. Ispunjavanje ključnih prioriteta navedenih u mišljenju komisije je preduvjet da Bosna i Hercegovina otvori pristupne pregovore”, rečeno je, dodavši da EU očekuje od svih vlasti da konstruktivno rade na rješavanju 14 ključnih prioriteta, za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.

Sattler i klima straha

O prijetnji slobodi medija i izazovima za organizacije civilnog društva koje se odnose na cijelu BiH ali su rizici u RS-u hitniji nakon nacrta ovog zakona govorio je i šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije u BiH Johann Sattler.

“Želim biti jasan, predloženo zakonodavstvo u ova dva domena značilo bi nazadovanje u ispunjavanju kriterija EU u ovoj važnoj oblasti. Po pitanju klevete, dozvolite mi da podsjetim da je dekriminalizacija klevete u BiH 2002. godine bila velika prekretnica za zemlju. Kriminalizacija klevete može se iskoristiti kako bi se ušutili aktivisti za ljudska prava, novinari, civilno društvo i građani. Stigmatizacija i delegitimizacija aktera civilnog društva kao “stranih agenata” vjerojatno bi rezultirala suzbijanjem i zastrašivanjem organizacija civilnog društva i ozbiljno ograničila njihova prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, te time podstakla klimu straha”, naglasio je veleposlanik Sattler konferenciji “mediji i civilno društvo: Kritički glasovi pod pritiskom?” koja je održana u Banjaluci.

Evropska praksa i smiješna priča

Argumente kojima se tvrdi da je usvajanje ovog zakona evropska praksa je, kako smatra Pisarević, smiješna priča.

”Istina je da veliki broj zemalja EU nije izbacio klevetu iz kaznenog zakonodavstva, ali te norme skoro niko ne primjenjuje. Ova praksa se napušta zato što je zastarjela. Tom logikom vođeni, mogli bismo se pozvati na hiljade apsurdnih zakona iz prošlosti, koji su napušteni, ali nikada nisu službeno stavljeni van snage”, objašnjava.

Burek smatra kako argumentacija da su neke od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS koje su predviđene već u praksi u nekim europskim zemljama jeste dijelom tačna.

”Dijelom zato što se ne govori o činjenici da su u tim istim zemljama medijske slobode, sigurnost novinara i sloboda izražavanja na vrlo visokom nivou, a da zastarjeli pristup kriminalizacije klevete postoji na papiru, ali se rijetko sprovodi u praksi, jer se prava oštećenih ostvaruju na druge dostupne načine poput tužbi za klevetu u građanskim parnicama”, ističe.

Gojković Arbutina ističe da je ovaj argument trajao sve dok im iz EU nisu rekli da to nije evropska praksa, jer je praksa da se medijske slobode i sloboda govora šire, a ne da se umanjuju i suzbijanju, praktično guše.

”Preporuka OSCE je da sve evropske zemlje idu ka dekriminalizaciji klevete, ali mi eto idemo obrnutim putem iako smo bili prva zemlja u regiji koja je prije 20 godina dekrimizovala klevetu. Ovo je svakako problem i za naš evropski put jer je sloboda govora među 14 prioriteta. Ali to, očigledno, nikog nije briga”, dodaje Gojković Arbutina.

Procedura

Visoki sudski i tužilački savjet u srijedu 14. juna je u Sarajevu za narednu sjednicu, zakazanu za jul, odložio davanje mišljenja o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Stalna komisija za legislativu predložila je članovima VSTS-a da se zbog obimnosti materijala i kompleksnosti samog nacrta zakona, koje im je dostavilo Ministarstvo pravde Republike Srpske, izjašnjavanje odloži za narednu sjednicu, koja će biti održana 5. i 6. jula, nakon čega će Ministarstvu pravde Srpske biti dostavljeno mišljenje, što je većinom glasova i prihvaćeno. Iz ove komisije obavijestili su članove VSTS-a da su od Ministarstva pravde Srpske dobili neslužbenu informaciju Nacrt zakona biti upućen u dalju proceduru u formi prijedloga zakona tokom ovog mjeseca, te da će biti razmatran već na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u julu.

Bljesak.info