BANJALUKA – U Banjaluci je održana diskusija povodom kriminalizacije klevete, koju je prošle godine najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Konferencija i panel-diskusija “Koliko će nam slobode ostati?” održana je juče u Banjoj Luci, a povod za ovu raspravu su najave zakonskih izmjena u Republici Srpskoj prema kojima će kleveta i uvreda postati krivična djela, donošenje Zakona o lažnim vijestima i proširivanje krivičnih djela protiv ustavnog poretka.

GRAĐANSKA PRAVA

“Cilj je staviti medije pod kontrolu, odnosno one medije koje političari nisu mogli kupiti ili staviti pod kontrolu. Izgovor je standardan: takav zakonski okvir postoji i u Evropskoj uniji. Tačno, ali u EU postoje i konvencije koje štite novinare”, kazao je glavni i odgovorni urednik portala capital.ba Siniša Vukelić.

On je podsjetio da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik 31. oktobra prošle godine najavio novi set zakona, ističući da će oni biti doneseni uz podršku medija ili bez nje.

“Oni kažu da će to jačati novinarstvo, ali će ga zapravo ugroziti. Najavljeni su i donošenje zakona o internetu i izmjene Zakona o informisanju. To je cijela paleta zakona o kojima se nije razgovaralo sa medijima. Vlast će to uraditi prije lokalnih izbora sljedeće godine”, kazao je Vukelić.

On dodaje da se capital često susreće sa prijetnjama i pritiscima. Vukelić ističe da oni neće mijenjati uređivačku politiku, ali bi eventualno usvajanje najavljenih zakona mnogo toga promijenilo.

Ako policija privede novinara i zadrži ga 48 sati, to će uticati na sve, istakao je glavni urednik capitala Siniša Vukelić.

“Ako policija privede novinara i zadrži ga 48 sati, to će uticati na sve. Postupak može da traje od tri do pet godina i u tom periodu ne možete da izvadite potvrdu da se protiv vas ne vodi istraga i time gubite određena građanska prava. Ovo neće pogoditi samo novinare nego sve”, istakao je Vukelić.

Istraživački novinar iz Hrvatske Drago Hedl kazao je kako bi političari morali biti prvi na udaru Zakona o lažnim vijestima. On podsjeća da je kleveta u Hrvatskoj i dalje krivično djelo. Proći će, smatra on, još nekoliko godina prije nego što kleveta postane prekršaj.

Republiku Srpsku čeka veoma teška situacija ako se ovi zakoni sprovedu, kazao je istraživački novinar Drago Hedl

“Republiku Srpsku čeka veoma teška situacija ako se ovi zakoni provedu. Nije u pitanju samo autocenzura koja će zahvatiti mnoge. Ako mediju prijeti zatvorska ili finansijska kazna za pisanje, svi će se pitati treba li se time baviti. Postoji velika solidarnost među sudijama i to je dodatni problem. Pare koje tužioci traže otkrivaju jasne namjere – medij treba ugasiti da više ne smeta”, rekao je Hedl.

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kaže da novinare daleko manje bole fizički ili napadi online. Daleko više ih, tvrdi ona, bole bijele i plave koverte sa novim tužbama.

“Nedavno sam bila u Estoniji. Oni koji smatraju da su uvrijeđeni ili oklevetani tuže novinare i traže naknadu od pet ili pedeset evra. To su, drugim riječima, simbolični iznosi koji ne mogu uništiti medij. Kod nas se određuju drakonske novčane kazne koje treba da unište redakcije”, istakla je Sever.

Advokat Jovana Kisin Zagajac kazala je da građani i sada imaju zaštitu od klevete i ona je više nego efikasna. Naknade koje su sudovi do sada izricali bile su veoma visoke. Novčana naknada za klevetu se, dodala je ona, vrti oko pet hiljada maraka.

EMOCIJE I ARGUMENTI

“U slučaju da kleveta bude krivično djelo, možete prijaviti tužilaštvu i tužilac procjenjuje da li će pokrenuti proces. U parnici, sa druge strane, kleveta direktno dolazi do suda. U krivičnom postupku oštećeni zavisi od tužioca, u građanskoj parnici ne. Ako kleveta bude krivično djelo, to će biti represivna mjera. Ne znamo da li će biti propisana novčana kazna i kolika će ona biti”, istakla je Kisin Zagajac.

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo kazala je da objašnjenje vlasti povodom donošenja ovih zakona predstavlja politički populizam. Kada bi građani to razumjeli, dodala je ona, razumjeli bi i šta se dešava u kompletnom društvu.

“Nisam sigurna da li građani znaju koliko će ovi zakoni uticati i na njihove živote. Oni smatraju da država radi posao koji nema nikakve veze sa njihovim životima. Država se tretira kao servis vlasti, a ne kao servis građana. Zbog toga građanima treba objasniti koliko su ovi zakoni zapravo opasni i koliko će ograničiti njihove slobode. Političari uvijek igraju na kartu emocija u nadi da će time zamagliti argumente”, istakla je Turčilo.

Oslobođenje: Goran Dakić