BANJALUKA – Zakoni koje Republika Srpska užurbano usvaja, počevši od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koje su nakon dvije decenije ponovo kriminalizovale klevetu, do Zakona o posebnom registru neprofitnih organizacija, neminovno su već postigli efekat na javnost i uveli represiju koja prijeti da za nekoliko godina uništi slobodu govora i slobodno novinarstvo.

Ovo je poručeno sa prvog panela “Mediji u okovima zakonske regulative – legalizacija pritiska ili uvođenje reda” konferencije “Novinarstvo u regionu: Od sjaja do očaja” koju organizuje Klub novinara Banjaluka u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert u hotelu “Bosna”.

Predsjednik Kuba novinara Banjaluka Siniša Vukelić rekao je da se kriminalizacijom klevete i etiketiranjem nevladinih organizacija pojačava strah novinara koji se usude da kritikuju rad institucija i političara, a umanjuju medijske slobode i rad novinara. Uz sve to, ovlašćenja data tužilaštvima koja će isljeđivati novinare, kaže Vukelić, otvaraju rizik otkrivanja izvora, što je osnovno novinarsko pravo.

“Strahujemo zbog kompromitovanja izvora, odavanja povjerljivih informacija, praćenja i tako dalje. Nakon 22 godine edukacije sudija osnovnih sudova kako da postupaju sa novinarima i slučajevima koji dospiju na sudove, mi i dalje imamo neujednačene presude i nesređene prakse. Sada njihov posao preuzimaju kolege u okružnim sudovima i mi strahujemo kakve će posljedice nastupiti”, rekao je Vukelić.

Asistent na predmetima Međunarodno javno pravo i Međunarodno privatno pravo na Pravnom fakultetu u Banjaluci Igor Popović kaže da moramo razdvojiti problem kriminalizacije klevete u ustavnopravnom smislu od toga kakva će biti primjena novih odredbi zakona.

“Čuli smo da kriminalizacija klevete nije ustavna. Nažalost, to nije tačno zato što su se ustavni sudovi izjasnili i rekli da one jesu u skladu sa Ustavom, ali su upozorili na primjenu i tražili veliki oprez. Nedostatak Krivičnog zakonika, prema mom mišljenju, je taj što nema klauzulu o javnom interesu. Za Zakon o posebnom registru neprofitnih organizacija o kojem će NSRS raspravljati ovih dana, lično mislim da su njegove odredbe sporne i neustavne. Bilo koja donacija može da vas dovede do primjene ovog zakona. Pitanje da li je svrsishodno ići u tu priču. Ako vam svi partneri govore da ne trebate to raditi, mislim da pravno politički ne treba to da radite. Nama to ne ide u korist u smislu razvoja demokratije”, rekao je Popović.

Broj krivičnih prijava u RS već je stigao do nekih stotinjak, a Igor Cimeša, dosadašnja kontakt tačka sa novinarima u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka i tek imenovani sudija Okružnog suda u Banjaluci kaže da ih je u Banjaluci trenutno 54.

“Ne odnose se sve na novinare, a donesene su tri naredbe o nesprovođenju istrage. Moram da napomenem da za postojanje ovog krivičnog djela nije ni blizu dovoljna samo prijava. Mora da postoji posljedica da je stvarno nastupila i ona mora biti provjerljiva. Mislim da u RS do sada nije podignuta nijedna optužnica. Zbog zaprijećene kazne, na ova djela nije moguće primijeniti posebne istražne radnje”, rekao je Cimeša i dodao da je neophodno da se rad kontakt tačke institucionalizuje i pretoči u uputstvo za rad, da se jasno znaju njegove nadležnosti i mogućnosti.

Novinarka Al Jazeere iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić kaže da su pritisci na medije odavno dali rezultate, a da je poražavajuća informacija da većina studenata bira odsjeke koji nemaju puno veze sa novinarstvom, nego sa portparolima i pravcima koji idu dalje od medija.

“Vidi se i u radu pojedinih redakcija. Dešava se i da portali ne objave više dokumente koje imaju i koji potkrepljuju priče zbog straha od krivične prijave. Mi bez izjave i dokumenta ne možemo da saopštavamo ono o čemu izvještavamo. To je i bio cilj ovih izmjena, da vas natjeraju da se ne “petljate” i da odustanete od priče da biste se zaštitili. Novinari su i bez ovih zakona pod pritiscima, a primjena je počela i prije nego što su oni stupili na snagu”, kaže Smiljanić.

Kolege iz međunarodnih organizacija su nam rekli da čak i ako imaju kriminalizovanu klevetu, to se odavno ne koristi i izbacuje se iz upotrebe.

Glavni i odgovorni urednik BIRN-a BiH Denis Džidić kaže da se teško može zamisliti veći pritisak od ovog koji već postoji, u smislu zakona koji se usvajaju.

“Mislim da je veoma opasno ono što se govori da sačekamo da vidimo posljedice nekog zakona. Šalje se poruka svima, a pogotovo mladima koji se više neće baviti ni novinarstvom. U RS se sistemski radi na ograničenju i demonizaciji rada kritičkih novinara. Te su posljedice već nastupile. Stoje nad svakim novinarom koji danas ima temu i trebalo bi da je radi. Mi znamo kakvi su novinari u BiH, a znamo i kakvi su mediji. Međutim, taj mač stoji iznad naših glava. Čak i da se ne iskoriste ove norme u najgorem smislu, one će u narednim godinama uništiti civilno društvo i slobodu govora”, rekao je Džidić.

Predstavljajući rezultate medijskih sloboda, novinarka Milkica Milojević je rekla da se rezultati koje smo dobili 2024. godine ne razlikuju u velikoj mjeri od odgovora iz 2023. godine, osim kod finansijske zavisnosti i neadekvatne zakonske regulative.

Najveći uticaj na rad medija imaju političari i političke stranke i to misli 58,9 odsto stanovnika BiH, i taj procenat je za osam odsto viši u odnosu na 2023.godinu.

Dvije trećine građana BiH (62,2 odsto) smatra da su političari i političke stranke glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda, dok svaki deseti (11,4 odsto) misli da su to vlasnici medija i urednici.

Slobodno: Andrijana Pisarević