BANJALUKA – Uprkos svim argumentima koje su novinari i predstavnici organizacija civilnog društva iznijeli pred šefovima poslaničkih klubova, oni iz vladajuće koalicije ostali su vjerni tvrdoj struji i naredbi predsjednika RS Milorada Dodika da se Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS mora usvojiti.

Dvočasovno iznošenje neospornih argumenata o neustavnom nacrtu zakona kojim se kriminalizuje kleveta, čije su odredbe arhaične i represivne, koje ograničavaju slobodu govora i omogućavaju bezbroj zloupotreba, kao da nisu bile dovoljne da bi šefovi klubova vladajuće koalicije, revidirali namjeru svojih lidera da se obračunaju sa neposlušnim novinarima, ali i svim građanima koji drugačije misle.

Novinari su redom pitali šefove klubova da se izjasne da li se lično slažu sa ovim odredbama i da li rade po naredbi, te da li su uopšte svjesni posljedica koje bi eventualno usvajanje proizvelo.

Predsjednik Kluba novinara Siniša Vukelić je, uz ovo pitanje, istakao da novinari ne odustaju od zahtjeva da se nacrt povuče i vrati predlagaču.

Ovo zato što će on kao takav potpuno ugušiti medijske slobode i smanjiti ustavom zagarantovana prava, ugroziti mali broj preostalih objektivnih medija, ali i građane koji mogu platiti tu kaznu koja se kreće do 120.000 maraka ako nešto napišu na društvenim mrežama ili Viberu, lajkuju ili podijele, ili kažu nešto u kafani.

“Uvoditi ovako represivne mjere u ambijentu u kojem je pravosuđe toliko loše postavljeno da još uvijek nema ustaljenu praksu za sudovanje po postojećem zakonu o kleveti po kojem je predviđena niža kazna šalje jasnu poruku šta je cilj predlagača. U SNSD-u su nam rekli da je odluka donesena i da će nacrt ići u javnu raspravu. Stekli smo utisak je da neki šefovi poslaničkih klubova, kao i ministar pravde Miloš Bukejlović nisu ni pročitali taj zakon. Djelovali su iznenađeno na neke odredbe u nacrtu. Dobro je što su došli da nas saslušaju, ali jasno je da su za njih drugi donijeli odluku i rekli im kako da glasaju. Nevjerovatno je da je i premijer Radovan Višković rekao da se ne slaže sa velikim dijelom ovog nacrta, ali je propustio da to vidi na vrijeme i zaustavi slanje u skupštinsku proceduru. U stvari, on je taj koji bi trebalo da traži njegovo povlačenje”, rekao je Vukelić.

Ne represiji, da pravim zakonima

Kaže da se svi slažu da je potrebno urediti medije i da postoji mnogo problema, ali da se to rješava usvajanjem zakona o transparentnosti medija, o vlasništvu nad digitalnim uslugama i tako dalje. Ne represijom i astronomskim kaznama.

Nekoliko desetina novinara koji su prisustvovali sastanku, nisu mogli da ne primijete da se nije pojavio niko ispred klubova NPS-a, DNS-a, US-a, SDS-a.

“Slažemo se da problema ima, ali vi ste promašili kalibar i oružje. Ništa nećete popraviti niti riješiti problem u medijima. Odakle dolazi tolika mržnja u javnom prostoru? Mi smatramo dolazi od zvaničnika. Drugi dio dolazi sa interneta i portala bez impresuma, bez potpisa, osnovanih sa ciljem blaćenja. Da imamo prave zakone, takvi ne bi mogli ni biti registrovani”, kaže Vukelić.

Glavna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina upozorila je da krivična prijava protiv novinara ili medija automatski gasi redakciju, bez obzira na ishod.

“Kada vas neko krivično goni, blokirani ste kao građani. Tri do pet godina nećete moći da poslujete, dobijete vizu, da se javite na projekte. To je gašenje. Svaki moćnik može da se zakači za bilo koju rečenicu i da vas ugasi. Dok vi stignete do Vrhovnog suda, vi ste gotovi. Ne može se dobiti potvrda da nismo u krivičnom postupku”, rekla je ona.

Direktorka Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić rekla je da postojeći mehanizmi za zaštitu od uvrede i klevete jesu dovoljni i da još uvijek nismo vidjeli ni saznali zašto nam je pored tih zakona potrebna još i kriminalizacija uvrede i klevete.

“Nije urađena procjena efikasnosti odredbi i zašto postojeće nisu dale rezultat, ako nisu. Procedure su izigrane, rekli su da je prednacrt bio objavljen i omogućena rasprava, što nije tačno. U prednacrtu nije bilo ovih odredbi. Može neko imati problem sa ovim ili onim medijem, ali postoje mehanizmi za regulisanje i to nije opravdanje za uvođenje zabrane svima i definisanje klevete toliko oštro. Ovome nije mjesto u KZ”, rekla je Korajlićeva.

Novinari su u više navrata poručili poslanicima da ne vjeruju u dobre namjere predlagača, posebno ne u svjetlu posljednjih napada na novinare, privođenje i oduzimanje telefona novinaru Blica, grebanje automobila i drugog.

Poručili su da je vrijeme sakrivanja iza predsjednika, premijera ili skupštine prošlo i da se poslanici moraju izjasniti kao predstavnici naroda, po svojoj savjesti. Poslanici vladajuće koalicije iako svjesni lošeg rješenja, nisu obećali da će glasati protiv, nego su kroz lična iskustva pokušali da smekšaju novinare i opravdaju drakonski zakon.

Šef poslaničkog kluba SNSD-a Igor Žunić tvrdi da je cilj ovog zakona, kako je on to razumio, da se uredi “prljavi medijski i javni prostor koji kod nas postoji”. Ipak, teško i nevoljno, i Žunić priznaje da nacrt zakona ne valja.

Žunić i Todorović razumiju ali ne shvataju

“Ne znam da li je najbolji način da se to ovako čisti, ali to je namjera. Pored ove vrste zakona ili izmjene klevete, jedna od najvažnijih stvari je donošenje seta zakona o informisanju, vlasništvu i to je vrlo važno. Došli smo do toga da imamo portaloide i portale koji provlače ljude kroz blato. Treba otvoriti te teme i razgovarati. Ne mislim da su ovo idealna rješenja. Boriću se da ga kroz javnu raspravu popravljamo. Budućnost u narednih tri mjeseca će reći u kojem pravcu će ići tekst. Ostavljam prostor da se nađe i neko drugo rješenje”, rekao je Žunić i dodao da je “zakon isti kao hrvatski”, iako je kod njih maksimalna kazna 7.000 evra, a kod nas predviđena 60.000 evra.

Saša Grbić iz Pokreta za državu je rekao da i on i njegov SDP osuđuju napade na novinare i smatraju da je ovakav prijedlog zakona je neprihvatljiv, te da mora biti povučen.

Šef kluba Socijalističke partije Srđan Todorović, je u svom izlaganju napomenuo da nisu morali doći na sastanak, ali da ipak jesu i da im smeta što su dovedeni u neprijatnu poziciju. On je kroz ličnu neprijatnost koju je proživio, pokušao novinarima da opravda donošenje ovog zakona.

“Nije ovo prvi propis koji bi mogao biti povučen, neke su norme dobre, a neke je potrebno redefinisati do detalja. Nemojte da kopamo rovove. Ovaj propis bi morao zaštiti onoga ko govori istinu. Slažem se da trebao pokrenuti i inicijativu da se bolje zaštite novinari kroz oštrije kazne za napadače na medijske radnike”, rekao je Todorović i dodao da se potpuno slaže sa argumentacijom da se treba doraditi zakon.

Crnadak: Ne napadajte novinare

Šef kluba PDP-a Igor Crnadak poručio je svojim kolegama da postoji nepotrebna retorika prema novinarima i da je potrebno da budu iskreni prema građanima. On govori da se ovim zakonom stvara štit oko funkcionera.

“Ne radi se samo o novinarima. Možete stradati na dječjem rođendanu, da ispričate pošalicu i da vas čuje radikalni pripadnik vladajuće stranke. Precizno u tom nacrtu piše da nije bitno da li je istinita informacija ili ne ako je kod članova porodice prouzrokovan nemir. Ovako se do kraja ubija svaka kritička misao na brutalan način kroz astronomske kazne i zatvor. Jasno je da se radi o nacrtu koji je na više nivoa štetan za društvo. Ovo ne treba ni da dođe do skupštinske sale sutra”, rekao je on.

Poslanica Liste kluba za pravdu i red Zagorka Grahovac je rekla da će sutra na zasjedanju NSRS imati jasan stav u kojima će iznositi koje sve opasnosti vrebaju od ovog zakona.

„Ja sam informisana da je BiH prva na Balkanu prije 20 godina dekriminalizovala klevetu. Ovo što danas čujemo je povratak u istoriju“, kaže ona.

Ko se odazvao sastanku

Na sastanak su došli Šef kluba SNSD-a Igor Žunić, SP-a Srđan Todorović, PDP-a Igor Crnadak, Saša Grbić iz Pokreta za državu, te Zagorka Grahovac iz Liste za pravdu i red. Tu je bila i Suzana Gašić (DEMOS) koja nije progovorila ni riječ, a Tamara Damjanović iz SPS i Mirsad Duratović iz Pokreta za državu su na pola sjednice napustili salu, moguće zbog sjednica radnih tijela NSRS koje su se održavali paraleleno u drugim salama.

Capital: A. Pisarević