BANJALUKA/ZAGREB – Ograničavanje slobode rada medija nije fenomen koji se isključivo dešava u BiH već je u određenoj mjeri prisutan u cijeloj Evropi, ali je u BiH učinjen značajan korak unazad kriminalizacijom klevete u Republici Srpskoj, rekla je to Maja Sever predsjednica Evropske asocijacije novinara u intevjuu za portal slobodno.org.

Prema dosadašnjim informacijama u RS je evidentirano preko 100 prijava za klevetu, a za Sever upravo te brojke pokazuju da se ostvarilo ono na šta je upozoravano, odnosno da će se tužbe za klevetu koristiti kao instrument borbe protiv kritičkih novinara.

„To je ono čega smo se bojali i na što smo upozoravali“, kazala je Sever koja je između ostalog dala svoje viđenje situacije o stanju medijski sloboda u regionu, te kako se medijska zajednica suočava sa rastom broja SLAPP tužbi, kao još jednoj od alata za zastrašivanja kritičkih novinara/medija.

SLOBODNO: Koje države EU suočavaju sa ograničavanjem medijskih sloboda ili je to manir koji se dešava bivšim komunističkim državama?

SEVER: Najnoviji izvještaj “Monitora medijskog pluralizma” MPM-a za 2024. godinu, koji je objavio Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (CMPF), pokazuje sveukupno pogoršanje situacije medijskog pluralizma u cijeloj  Evropi. Iako ponekad iz ovog našeg dijela Europe izgleda kao da je u zapadnoevropskim  zemljama sve sjajno, to i nije baš tako. Alarmantno, ali ne i neočekivano, najnoviji izvještaj o vladavini prava Evropske komisije objavljen neki dan tako  svjedoči o ozbiljnom padu slobode štampe i medijskog pluralizma.

Naravno, situacija je često složenija u zemlja sa nasljeđem komunističkih režima, kao što su Mađarska i Poljska, pa i ove naše zemlje gdje se često suočavamo sa ograničavanjem medijskih sloboda, ali u cijeloj Evropi bilježimo zabrinjavajući trend slabljenja medijskog pluralizma, povećane napade na novinare, njihovu bezbijednost i slobodan rad, pogoršanje uslova rada i sve veće pravne prijetnje sa kojima se novinari suočavaju. Uz to prisutan je trend sve većeg komercijalnog i političkog uplitanje u medije, ali i pasivnost evropskih vlada i medijskih kompanija pred ovim prijetnjama.

U postkomunističkim zemljama izražen je pritisak vlada na medije i kroz zakonske regulative, zarobljavanje medija finansijskim okvirom, netransparentnim državnim oglašavanjem i sa lošim sistemom javnih podrški, kao i  direktan uticaj na javne medijske servise, izbor njihovog rukovodstva i uređivačku politiku

SLOBODNO: Kakva je situaciju sa medijskim slobodama u Hrvatskoj, Srbiji i BiH?

SEVER: Iako kao predstavnica sindikata novinara u Hrvatskoj često upozoravam na zabrinjavajuću situaciju u medijskom sektoru u našoj zemlji, ipak mi se čini da je uticaj članstva u EU ostavio traga te kada bih morala upoređivati, čini mi se da bar posjedujemo neke alate kojima možemo do Brisela i upozoravati na probleme sa kojima se suočavaju novinari u Hrvatskoj. Ipak to ne znači da ne bilježimo velike probleme sa političkim pritiscima, SLAPP tužbama. Prema istraživanju HND-a u maju 2023. bilo je aktivno 945 tužbi protiv novinara, od čega se 910 odnosi na optužbe za klevetu. Osim široj javnosti nepoznatih fizičkih osoba, tužioci su često iz javnog i političkog života, uključujući političare na vlasti.

Hrvatska na skali slobode medija Reportera bez granica ove godine bilježi pad i zauzela je 48. mjesto, ali je i BiH jako pala na ovogodišnjoj listi pa je sada 81, Srbija je još i gora na 98. Tako da i ti pokazatelji potvrđuju moju tezu da ipak Hrvatska, usprkos brojnim problemima, odmiče u boljem pravcu od Srbije i BiH.

Medijske slobode u Srbiji su pod ozbiljnim pritiskom. Vlada i političke elite koriste sva raspoloživa sredstva na pritisak, zarobljavanje medija, a često svjedočimo i širokim kampanjama prorežimskih medij, finansiranih državnim novcem, protiv onih koji ne prate službenu vladinu politiku. Pritisak na medije, uključuje cenzuru, kontrolu nad državnim medijima i zastrašivanje, prijetnje i kampanje govora mržnje protiv nezavisnih novinara.

Situacija u BiH je kompleksna zbog složene političke strukture, ali u svakom dijelu zemlje možemo reći da postoji određeni pritisak. Ono što svakako dijele jesu ekonomski problemi i politički  pritisci. U Republici Srpskoj, ti pritisci su i ozakonjeni izmjenama krivičnog zakonika i kriminalizacijom klevete.

SLOBODNO: Kako Evropska asocijacija novinara vidi kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj?

SEVER: Pokušali smo na sve načine upozoriti koliko je to štetno i opasno za rad novinara, ali i društvo i demokratiju. Na brojne BiH i evropske adrese pisali smo da je proglašavanje klevete krivičnim djelom direktna  prepreka načelima slobode medija, prema kojima bi se trebalo moći slobodno govoriti bez straha od parnice ili zatvora: zbog iznošenja svojih stavova. Ova izmjena zakona dovodi do zloupotrebe pravnog sistema za zastrašivanje i ućutkavanje novinara. Na žalost naši apeli nisu prihvaćeni. Kleveta bi trebala biti predmet građanskih, a ne krivičnih zakona, jer kriminalizacija može dovesti do autocenzure među novinarima i ograničiti kritičko novinarstvo.

SLOBODNO: Godinu dana nakon toga imamo više od sto prijava za klevetu. Kako kometarištete to da taj instrument koriste političari da se obračunaju sa medijima?

SEVER: Veliki broj prijava za klevetu, ukazuje na to da se zakon koristi kao alat za obračunavanje sa kritičkim novinarima, i to je ono čega smo se bojali i na što smo upozoravali.

Iz iskustva u Hrvatskoj vrlo dobro znam da je to jedan od najjačih oblika pritisaka na novinare i većina kolega i kolegica svjedočili su o tome kako ih je u poslu zapravo najviše strah da ih na radnom stolu ne dočeka nova koverta sa novom tužbom. Ni novinari, ni redakcije nemaju sredstava, vremena, energija da dane i mjesece provode po sudovima, često zbog tužbi koje su podignute samo kako bi ih iscrpljivali i u konačnici uništili i ućutkali. Brojevi u BiH samo su potvrda prave namjere ove izmjene zakona čime je stvorena i atmosfera straha koja vodi ka autocenzuri. Zloupotreba zakona o kleveti od strane političara predstavlja ozbiljan problem za demokratski diskurs i slobodu medija.

SLOBODNO: Kakva je trenutno situacija kada su u pitanju SLAPP tužbe u Evropi?

SEVER: Problem nije samo „naš“. SLAPP tužbe su sve veći problem u gotovo svim evropskim zemljama. Mnogi politički i drugi moćnici prepoznali su SLAPP kao sredstvo za zastrašivanje i ućutkivanje novinara i aktivista. Evropska unija je prepoznala ovaj problem i donesena je Direktiva protiv SLAPP tužbi, te preporuke. Na žalost, direktiva koja je obvezujuća odnosi se samo na prekogranične slučajeve, kakvih u Hrvatskoj nema mnogo, ali preporuke sadrže niz kvalitetnih mjera za suzbijanje SLAPP-a, ali kako sama riječ kaže to su samo preporuke i ponovo je potrebna politička volja na nacionalnom nivou da se te preporuke primijene u sistemu.

SLOBODNO: Koji su novi trendovi u novinarstvu i kako se u Evropi opiru pritiscima i šta bi novinari na ovim prostorima mogli iskoristiti kao neku svoju snagu?

SEVER: Sve veći broj novinara postaje meta digitalnih napada, ali i organizovanih kampanja protiv nezavisnih medija i novinara. U kombinaciji sa SLAPP tužbama kojima se targetiraju upravo redakcije nezavisnih  medija često ima za rezultat nemogućnost opstanka takvih medija.

Često se takvi mediji susreću i sa ekonomskim ucjenama poput povlačenja oglasa i uskraćivanje državnih subvencija. Na žalost novinari su sve češće meta ne samo on line prijetnji i vrijeđanja, nego i sa fizičkim napadima, prijetnjama smrću i drugim oblicima zastrašivanja kako bi se ušutkali i odustali od izvještavanja.

Za borbu protiv takvih pritisaka važno je povezivanje i solidarnost, organizovanje novinara u sindikate i profesionalna udruženja koja mogu pružiti kolektivnu zaštitu, pravnu pomoć i podršku u slučajevima pritisaka.

Važna je i međunarodna solidarnost i umrežavanje, saradnja sa organizacijama poput Evropske federacije novinara putem koje se može alarmirati evropska javnost i nadležne institucije, ali i novinari mogu dobiti konkretnu pomoć i zaštitu. Zajedno i uz pomoć evropskih stručnjaka možemo graditi zagovaračke politike i kampanje, uticati na zakone na nacionalnom i evropskom nivou, jačati vještine i znanja naših ljudi, edukovati ih kako se odbraniti i kako jačati slobodno i profesionalno novinarstvo.

Slobodno: Vesna Popović