BRISEL, BANJALUKA – Evropska unija je jedan od najvećih zagovarača u svijetu kada je riječ o slobodi izražavanja i zaštiti medijskih sloboda.

Međutim, uređenje ovog pitanja nije isključiva nadležnost EU, već velikim dijelom zemalja članica, a svaka od zemalja članica ima svoje kriterijume kada je riječ o pitanjima poput dekriminalizacije klevete i drugim krivičnim ili građanskim sankcijama.

Na nivou EU, tendencija je da kleveta bude dekriminalizovana, a pravo građana na slobodnu debatu i mišljenje maksimalno zaštićeno.

Kako će ove preporuke i tendencije EU biti primijenjene u praksi, u velikoj mjeri zavisi od zemalja članica.

U EU samo četiri članice su dekriminalizovale klevetu. U tri zemlje članice kleveta je tretirana kao krivično djelo, ali nema zatvorskih sankcija. U ostalim zemljama članicama EU kleveta je kriminalizovana i postoji mogućnost zatvorske kazne.

Međutim, ono što je takođe važno jeste kakva je sudska praksa. U većini zemalja EU u kojima je kleveta kriminalizovana, postoji pravosuđe koje rijetko dosuđuje krivična djela u ovom kontekstu. Primjera radi, u Njemačkoj postoji zatvorska kazna, ali, kako je nedavno pokazalo suđenje ženi koja je negirala Holokaust i tvrdila da je “Aušvic” bio rekreacioni centar, sud je dosudio zatvorsku kaznu od godinu dana koju je bio spreman suspendovati ako bi se žena pokajala za ovu izjavu, što je ona odbila.

Kada je riječ o zemljama kandidatima za članstvo u EU, one moraju prihvatiti najviše standarde koji postoje u EU tokom procesa pregovaranja. To znači da u ovom konkretnom slučaju zemlje članice moraju primijeniti i najviše standarde u pogledu slobode govora, a ako to ne žele, moraju to uvrstiti u proces pregovaranja i tokom ispunjavanja uslova “vagati” na koji način će mijenjati svoje zakonodavstvo i prilagođavati ga EU.

Ako zemlja pregovarač želi da zadrži kriminalizaciju, o tome mora pregovarati s Komisijom i zemljama članicama.

U slučaju Republike Srpske, stav vlasti RS da, zato što veliki dio zemalja članica klevetu nije dekriminalizovalo, to ne mora učiniti ni ona, nije ispravan, jer najviši evropski standardi moraju biti dio pregovaračkog procesa. Prevedeno na “običan” jezik, Bosna i Hercegovina neće moći napredovati na evropskom putu ako Republika Srpske ustraje da o ovom pitanju ne želi ni da razgovara.

To, uostalom, ističe i sama EU u saopštenju koje je objavila nakon što je Narodna skupština RS usvojila nacrt zakona kojim je planirala kriminalizaciju klevete.

“Kandidatski status koji je BiH dobila u decembru 2022. godine dolazi s visokim očekivanjima. U preporukama za dobijanje kandidatskog statusa Komisija je definisala korake koje BiH mora da riješi. Jedan od njih je jačanje slobode izražavanja i slobode medija”, saopšteno je.

Temelj zakonodavstva i pravila koja se tiču ljudskih prava i sloboda je Savjet Evrope, odnosno Evropska povelja o ljudskim pravima.

Ova institucija je takođe jasna da je kriminalizacija klevete ograničavajući faktor kada su u pitanju ljudska prava i pravo na slobodno izražavanje.

“Savjet Evrope promoviše dekriminalizaciju klevete i pruža preporuke svojim zemljama članicama da se osigura proporcionalnost zakona o kleveti i njihove primjene kada je riječ o ljudskim pravima”, kažu oni.

Nezavisne novine: Dejan Šajinović