SARAJEVO – Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH), u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Švedske u BiH organizovala je danas u Sarajevu konferenciju “Sloboda govora, izražavanja i mediji “pod opsadom”.

Sloboda medija i sloboda govora su jedan od osnovnih pitanja na mapi puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji dok Mišljenje Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo u EU prepoznaje medijske slobode kao jedan od ključnih prioriteta.

Dijalog o mogućim sinergijama

Današnja konferencija okupila je stručnjake i profesionalce iz BiH, regiona i EU, te je otvorila dijalog o mogućim sinergijama u zajedničkom djelovanju u stvaranju mreže zaštite za neovisno novinarstvo I rad civilnog društva.

Johanna Strömquist, Ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH u okviru panela pod nazivom “Međunarodni kontekst sužavanja prostora: Očuvanje evropskih vrijednosti i obaveze BiH na putu ka EU”, kazala je da se BiH nalazi na svojevrsnom raskrižju da odabere svoju budućnost i pravac kretanja. To bi trebala biti liberalna demokratija koja je otvorena.

“Podrška EU i napori koji se ulažu ne bi se trebali podrazumijevati. To je prije svega mogućnost koja se treba ozbiljno shvatiti”, kazala je ambasadorka.

Implementacija 14 prioriteta

Elisabet Tomašinec, šefica Političkog odjela Delegacije Evropske unije u BiH, rekla je da je u četiri godine nakon Mišljenja Evropske komisije vrlo malo učinjeno na implementaciji 14 prioriteta, među kojima je i sloboda govora, izražavanja i medija.

“Bez implementacije 14 prioriteta, BiH neće moći preći u drugu fazu. Odnosno to je faza kada Evropska komisija predloži Savjetu EU da se za BiH odobri započinjanje pregovora”, rekla je Tomašinec.

Tokom konferencije razgovarano i o Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakona u RS kojim se kriminalizuje kleveta, kao i predloženog zakonskog rješenje u KS kojim policija određuje šta je jezik mržnje na internetu što bi moglo biti problematično za medije.

Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u NSRS, rekao je da je on podržao Nacrt krivičnog zakona RS.

“Njegova osnovna intencija nije da ograniči novinarske slobode. Krivična djela protiv časti i ugleda, posebno kada je riječ o kleveti, je samo jedan dio. Postoji član zakona 208 D koji izuzima novinare u vršenju dužnosti, ako iz načina izražavanja to nije učinjeno iz namjere ili ako se dokaže istinitost navoda. Dakle samo onaj koji svjesno iznosi neistinu s namjerom da nekom nanese štetu dolazi na udar ovog zakona”, kazao je Mazalica.

Zakon proizveo strah

Zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH Sabina Ćudić (Naša stranka) rekao je da je ovaj zakon do sada već sada postigao svrhu odnosno da je proizveo određenu količinu straha odnosno zastrašivanje medija, što je bila intencija.

“Njihov primarni cilj nije toliko da se dobije sudski epilog protiv novinara, nego da se u startu odustane od pisanja”, poručila je Ćudić dodajući da su “uvrijeđeni političari kojima se daju alati za sankcije” najopasnija kategorija.

Govoreći o Nacrtu zakona o prekršajima u KS kazala je da je problematično što će policija utvrđivati šta je jezik mržnje, dodajući da je nemoguće da policija češlja čitav internet.

U oktobru 2022, BiH je odobren status kandidata, koji je sa sobom donio obavezu ispunjavanja 8 ključnih zahtjeva u najkraćem roku: jedan od njih je I garantovanje slobode izražavanja i medija i zaštita novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

Urušavanje slobode medija

Kako je rečeno na konferenciji, uprkos očekivanjima, svjedočimo daljem urušavanju slobode medija i slobode govora tokom protekle godine, koje je kulminiralo najavljenim izmjenama krivičnog zakona RS i (ponovnu) kriminalizaciju klevete. Ovim potezom se ozbiljno smanjuje ionako sužen prostor za djelovanje neovisnih medija, civilnog društva i aktivista.

Na panelu su, takođe, učestvovali i novinari i predstavnici civilnog društva koji su govorili o svom iskustvu.

Fokus.ba: Amil Dučić